Stres i pritisak na poslu uništavaju kratkotrajno pamćenje

Previše brige i očekivanja direktno pridonose slabijim rezultatima u radu.

Stres je dio svakodnevnog života, pa se tako i iskusnim menadžerima, predavačima ili prezenterima događa da “zablokiraju”. Što uzrokuje netipično ponašanje talentiranih i u poslu iskusnih ljudi istraživao je tim psihologa sa čikaškog Sveučilišta sa Sian Beilock na čelu. Istraživanje je pokazalo da stres utječe na kratkotrajnu memoriju. Životni primjer su poslovni pregovori kad morate u isto vrijeme slušati što vam druga strana govori i razmišljati kako odgovoriti. Budući da u takvim zadatcima intenzivno sudjeluje kratkorajno pamćenje, bez njezine pomoći trema dolazi do punog izražaja.

Psiholozi su proučavali kako stotinu studenata rješava kompleksne matematičke problem pod velikim pritiskom i bez njega. Tako je, primjerice, studentima za jedan zadatak rečeno da će dobiti novac ako oni i njihov nasumce izabrani partner uspješno riješe zadatak. Odabranom studentu zatim je priopćeno da je partner uspio i da je snimljen da bi drugi studenti i profesori mogli proučavati način na koji je zadatak riješen. Rezultat tog pritiska za uspjehom bio je 10-postotni pad u rješavanju problema, čime se objašnjava zašto vrlo uspješni studenti u nekim slučajevima ne zadovolje na razgovorima za posao ili jednostavna testiranja. Profesorica Beilock izdvaja dva problema. Prvo, ljudi se boje pogreške, a to utječe na korištenje memorije koja im treba za rješavanje problema. “Dok im inače taj kapacitet služi za rješavanje problema, pod pritiskom razmišljaju o neuspjehu i o tome kako ne zakazati”, kaže Beilock. S druge strane, velika očekivanja, bila ona prisutna ili ne, također utječu na sposobnost rješavanja zadataka. Studentice kojima je prije testa rečeno da će njihovi rezultati direktno utjecati na sliku žena općenito imale su slabije rezultate.

Jeremy Gray, profesor psihologije na Yaleu, proveo je istraživanje koje je pokazalo da ljudi s višim kvocijentom inteligencije imaju više problema s kontroliranjem svojih emocija, no oni i ulažu više truda i vježbe prije zadataka za koje znaju da će biti teški za rješavanje. Za sve koji imaju tremu ili “zablokiraju” u presudnom trenutku profesorica Beilock ima jednostavan savjet, ovaj put temeljen na znanstvenom pokusu: vježbajte, vježbajte, vježbajte, i to ne rješavanje problema, nego rješavanje problema pod pritiskom. Pamćenje kako je savladan problem pod stresom pomoći će pri svakom sljedećem zadatku. Naravno, svaki direktor pokušat će zaposliti najtalentiranije i najpametnije ljude, no profesor Gray upozorava: “Kvocijent inteligencije jest bitan, ali nije presudan”.

Vijest je prenesena sa portala poslovni.hr

Ponedjeljak, 09.12.2013. / Stjepan Škramić, poslovni.hr