Borba protiv rada na crno

Kazne za poslodavce između 60.000 i 100.000 kn za rad na crno

Mirando Mrsić

Kazne za poslodavce između 60.000 i 100.000 kn za rad na crno

Rad na crno šteti radnicima, poslodavcima i društvu u cjelini, upozorio je Mrsić na konferenciji za novinare napomenuvši kako je taj problem postavljen visoko na razini prioriteta Europske komisije.

Od 1. do 28. siječnja ove godine inspektori rada su protiv poslodavaca podnijeli 23 optužna prijedloga.Ministarstvo rada i mirovinskog sustava proglasilo je 2014. godinom borbe protiv rada na crno, izvijestio je danas ministar Mirando Mrsić najavivši postroženje sankcija za poslodavce koji ne poštuju Zakon o radu (ZOR).

Rad na crno šteti radnicima, poslodavcima i društvu u cjelini, upozorio je Mrsić na konferenciji za novinare napomenuvši kako je taj problem postavljen visoko na razini prioriteta Europske komisije.

Ministarstvo je pozvalo socijalne partnere da zajednički ulože napore na osvještavanju poslodavaca i radnika o štetnosti te pojave, no sindikati su to odbili dok traju prijepori oko izmjena radnog zakondavstva.

Mrsić je najavio da će između dva saborska čitanja ponovno pozvati sindikate, koji su zbog ZOR-a napustili Gospodarsko-socijalno vijeće, da se ipak uključe u raspravu o izmjenama ZOR-a i pomognu da se zakon poboljša.

Cilj nam je da se ZOR provodi a rad poštuje, plaća i cijeni, poručio je Mrsić istaknuvši kako dinamizacija tržišta rada ne smije biti podloga za kršenje radničkih prava.

Inspektorat rada, koji se od početka ove godine nalazi u sastavu Ministarstva, bit će jedna od temeljnih poluga suzbijanja rada na crno, a djelovat će i preventivno, najavio je Mrsić.

Prema izvješću Inspektorata, najčešći oblici rada na crno su zapošljavanje radnika bez ugovora o radu i bez prijave na mirovinsko i zdravstveno osiguranje, rad na temelju prividnih ugovora, kršenje propisa o radnom vremenu, isplaćivanje plaće ili njezinog dijela "na ruke", te nezakonito zapošljavanje stranaca.

Tako je lani Inspektorat utvrdio da je 1.342 radnika bilo bez sklopljenog ugovora o radu, a 2012. njih 1.592. Broj nezakonito zaposlenih radnika u 2013. bio je 1.313, a godinu prije 1.699. Za 18.197 radnika prošle godine nije bila isplaćena minimalna plaća, a u 2012. za 14.202 radnika, podaci su Inspektorata rada.

Od 1. do 28. siječnja ove godine inspektori rada su protiv poslodavaca podnijeli 23 optužna prijedloga zbog sumnje u počinjenje 44 prekršaja, te donijeli dva rješenja o privremenoj zabrani obavljanja djelatnosti zbog utvrđenog rada na crno.

Sve to utječe na sigurnost i prava radnika, poslodavci koji tako rade su nelojalna konkurencija onima koji zakonito posluju, a društvo gubi prihode za sustav socijalne sigurnosti, upozorio je Mrsić.

Najavio je da će biti osigurana i posebna telefonska linija...

Ostatak vijesti pročitajte na linku.

Ponedjeljak, 03.02.2014. / poslovni.hr