Hrvati hrle u inozemstvo

Trbuhom za kruhom za 55 eura dnevno

Beračice grožđaDok je tijekom proljetnih mjeseci hit bila Njemačka i branje šparoga, sada se nezaposleni Hrvati spremaju za branje grožđa u Italiji. Sezonski berač zarađuje 55 eura na dan, a većina poslova ugovara se na crno.

Na potragu za poslom u inozemstvo kreću ljudi iz različitih dijelova zemlje i različitih struka: putem oglasnika posao traže majstori za završne radove, vozači, tokari, varioci, strojarski tehničari. Neki, pak, jednostavno traže "bilo kakav posao u inozemstvu".

Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje broj radnika koji su u prvih sedam mjeseci pronašli zaposlenje u inozemstvu, uglavnom u Njemačkoj, i to u poljoprivredi, ugostiteljstvu i zabavnim djelatnostima već se sasvim približio ukupnom broju onih koji su u inozemstvu radili 2009: dok je lani takvih bilo 4.686, ove ih je godine već 4.158, piše Novi list.

Većina ljudi koja posao traže u inozemstvu nisu zadovoljni situacijom u Hrvatskoj. Dvoje mladih Zagrepčana, pod uvjetom anonimnosti, ispričalo je svoja iskustva.

"Koliko god da se ovdje trudiš i radiš, ne čini ti se da će s vremenom biti bolje. Dapače, izgleda mi da možeš godinama raditi, a da ti taj trud netko upropasti u trenutku. Vani ipak nije tako. Ako dobro radiš, to netko primijeti i cijeni", kaže 33-godišnja sugovornica koja je već živjela u inozemstvu i sada želi ponovno otići, ali ovoga puta u neku daleku zemlju u kojoj bi se bavila humanitarnim radom i pomagala ljudima.

Tridesetogodišnji Zagrepčanin sa svojom djevojkom Hrvatsku želi napustiti najprije zbog nastavka školovanja, odnosno doktorata, no u inozemstvu želi ostati barem naredno desetljeće.

"O povratku ćemo razmišljati tek nakon što steknemo barem pet godina radnog iskustva, ističe mladić dodajući da su se "dugo 'lomili' oko odlaska jer je najlakše ne biti uporan i otići".

Veliki interes za rad u inozemstvu bilježi i agencija Uspinjača koja posreduje pri zapošljavanju hotelskog osoblja na krstarećim brodovima. Direktor agencije Siniša Golac kaže da je interes velik, jer "kriza diktira velik interes ne samo u Hrvatskoj, nego i u Češkoj, Poljskoj, pa i Velikoj Britaniji i Francuskoj". Kaže da je više od 30 posto onih koji traže posao preko njihove agencije su upravo oni koji su nekada radili na kruzerima, a sada bi se, nakon duže pauze, željeli vratiti.

Golac smatra da je kriza kratkoročni motiv za traženje posla na kruzerima, dok dugoročno ljudi stječu iskustvo koje im kasnije pomaže da se zaposle u hrvatskoj turističkoj i uslužnoj industriji.

Spas u berbi
Nezaposleni Hrvati, ali i oni kojima treba dodatni posao, često putuju u Italiju, u regije Friuli-Venezia Giulia te Veneto i Trentino-Alto Adige, gdje se od rujna do listopada bere grožđe. Prema podacima koje je objavio dnevni list Sole 24 ore, sezonski berač grožđa u Italiji zarađuje 55 eura na dan. Za hrvatske građane ulazak u Italiju ne predstavlja problem, jer uz predočenje osobne iskaznice mogu boraviti kod susjeda do tri mjeseca i u tom roku potražiti posao na crno, usmenim dogovorom s poslodavcem.

Poljoprivrednih zadruga ima napretek. Istina, državni inspektori vrebaju, ali prema izjavi jednog visokog sindikalnog povjerenika, koji je želio ostati anoniman, u regiji Friuli-Venezia Giulia oko 80 posto sezonskog rada ugovara se na crno, odnosno mimo zakona.

Na jugu Italije berači grožđa iz Maroka, Indije i Albanije pristaju i na dnevnicu od 25 eura, no prostora za pregovaranje ima. Naime, u cijeloj Italiji na sezonskom poslu branja grožđa ove će se godine zaposliti oko 200.000 radnika.

Ponedjeljak, 23.08.2010. / net.hr