Kako su preživljavali Mrsićevi stažisti i rade li i danas?

 

 

Cilj istraživanja bio je ispitati socijalni profil korisnika mjere i načine njihova uzdržavanja uz tadašnju naknadu od 1.600 kuna.

Istraživanje je provedeno od siječnja 2014. do lipnja 2015. godine na reprezentativnom uzorku bivših korisnika mjere stručnog osposobljavanja koji su mjeru završili u punom trajanju do kraja rujna 2014. godine. Budući da je mjesečna novčana naknada za korisnike u vrijeme provođenja istraživanja iznosila 1.600 kn uz troškove prijevoza (od početka 2015. godine povećana je na 2.400 kn uz troškove prijevoza), namjera istraživanja bila je ispitati na koji su se način korisnici uzdržavali tijekom tog razdoblja, napominje BRID.

To je najkorištenija i često kritizirana mjera poticanja zapošljavanja mladih koju je, premda je postojala i ranije, u većem obujmu uvelo tek Ministarstvo rada i mirovinskog sustava Miranda Mrsića.

Kako navodi BRID, u trenutku anketiranja najveći dio korisnika bio je nezaposlen, njih 59 posto. Manje od trećine korisnika bilo je formalno zaposleno u struci, a preostalih 16 posto bilo je zaposleno izvan struke ili su radili neformalno.

Zanimljiv je podatak da je dio trenutno nezaposlenih ostvario određeno radno iskustvo nakon izlaska iz mjere, no uglavnom se radilo o kratkotrajnim i iznimno nisko plaćenim poslovima.

Formalno zaposlenje u struci nešto su češće pronalazili korisnici s visokim stupnjem obrazovanja i oni koji su mjeru koristili u privatnom sektoru ili javnim institucijama.

"Nakon isteka mjere poslodavci iz privatnog sektora znatno su češće zadržavali korisnike kao vlastite zaposlenike u usporedbi s poslodavcima u javnom sektoru. Nizak udio korisnika koji su nakon isteka mjere zadržani kao zaposlenici na radnom mjestu na kojemu su se osposobljavali (12%), osim generalno lošom situacijom na tržištu rada može se objasniti i činjenicom da se mjera najviše koristila u javnom sektoru u kojemu je na snazi zabrana zapošljavanja te u kojemu za razliku od privatnog sektora nisu postojali nikakvi uvjeti vezani uz uzastopno korištenje mjere", navodi se u publikaciji.
 
Međutim, dodaje se, to se često ne događa zbog lošeg definiranja ciljanih skupina što dovodi do tzv. efekta mrtvog tereta nezaposlenosti, odnosno favoriziranja kandidata koji bi se (lakše) zaposlili i bez sudjelovanja u mjerama aktivne politke tržišta rada. Postojeće znanstvene spoznaje o učincima mjera aktivne politike tržišta rada koje korisnicima nude obrazovanje ili usavršavanje sugeriraju da najbolji učinak postižu one koje ciljaju usko definirane skupine korisnika među kojima postoji stvarna potreba za stjecanjem novih znanja i vještina. Korisnici mjere Stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa u pravilu ne odgovaraju tom profilu, već se većinom radi o osobama sa završenim fakultetom koje ne mogu pronaći posao prvenstveno uslijed ekonomske krize, a ne nedostatka znanja ili vještina.

Ostatak vijesti pročitajte na portalu hr.n1info.com

 

 

Tagovi: istraživanje, stručno osposobljavanje
Utorak, 20.10.2015. / hr.n1info.com