AKADEMSKI JADI

‘Uložili su milijune u nas, a strahujemo za posao’

samo na splitskoj ekonomiji 15 znanstvenih novaka na čekanju

Kako smo nedavno pisali, Sveučilište u Splitu je lani promoviralo manje doktora znanosti nego Zagrebačko, Osječko i Riječko. Iznimka, i to pozitivna, je Ekonomski fakultet u Splitu, na kojem je u 2010. promovirano 19 novih doktora znanosti. Usprkos bogatoj znanstvenoj žetvi, dekan Ekonomije prof. dr. sc. Branko Grčić ističe kako je žalosno što brojni znanstveni novaci, koji su već doktorirali, ne mogu napredovati.

- Hrvatska danas ima 2700 znanstvenih novaka na čekanju, za što je odgovorno resorno ministarstvo. Problem je financijske prirode i bojimo se da ćemo izgubiti te pametne mlade ljude. Oni se već i osipaju jer ne mogu čekati da netko drugi rješava njihovu sudbinu. Neki od najboljih odlaze u inozemstvo, u bankarski sektor - kaže on.

Jedna od friških doktorica znanosti s Ekonomije je i Ivana Pavić (31), koja se i sama čudi činjenici što Ministarstvo ne raspisuje nove natječaje za izbor u znanstveno-nastavna zvanja docenta.

- Samo na našem fakuletu ima 15 znanstvenih novaka-asistenata s doktoratima znanosti, s tim da ih devet ima ispunjene uvjete za napredovanje u docenta. Imamo i četiri asistenta s doktoratima znanosti, a njih trojica imaju uvjete za napredovanje u docenta. Strahujemo da nam po isteku ugovora o radu za višeg asistenta isti neće biti produžen. Kao ekonomist ne razumijem logiku Ministarstva.Naime, u svakog od nas kroz godine je uloženo oko milijun kuna, da bismo dobili poruke iz Ministarstva da za nas sve neće biti radnih mjesta. Ne mogu razumjeti da nas se s takvom lakoćom nakon toliko uloženog novca „daruje“ privatnim školama ili inozemstvu - kaže Ivana Pavić.

Nema posla izvan Sveučilišta
Ona još ne razmišlja o odlasku s Fakulteta jer osjeća odgovornost da stečeno znanje prenese mlađima. Sada radi kao viši asistent na Ekonomskom fakultetu i izabrana je u znanstveno zvanje znanstvenog suradnika. Ne čudi je podatak da se malen broj diplomanata odlučuje za poslijediplomske studije.

- Osnovni razlog je stanje u gospodarstvu i slaba mogućnost zapošljavanja. U našoj regiji jedino mjesto gdje se takav čovjek može dalje profesionalno razvijati jesu znanstvene institucije našeg Sveučilišta - ističe. Ipak, nju to nije pokolebalo. Nakon završenog dodiplomskog studija Ekonomije u Splitu, u Velikoj Britaniji je magistrirala 2006. godine, a doktorsku je disertaciju obranila na matičnom fakultetu. Sve to iziskivalo je ogroman trud i odricanja.

- Provodila sam noći, vikende i godišnje odmore gledajući svijetlo dana kroz prozor kabineta. Većina ljudi zamišlja posao mladog znanstvenika vrlo lijepim i lagodnim, ali to je daleko od istine - kaže ona, te ističe da je, kao i njezini kolege, u dosadašnjoj karijeri imala veliku potporu Uprave Fakulteta.

Užas i veliki troškovi
Poslijediplomski studiji, čak i kada ih MZOŠ plaća, nipošto nisu besplatni onima koji idu na studij izvan svoga grada. Svjedoči tome i priča mladog magistra, koji kani postati doktor.

- Samo troškovi prijevoza i boravka u Zagrebu će me koštati minimalno 28.000 kuna, i to ako se snađem za spavanje kod rodbine i prijatelja - ističe naš sugovornik, koji mjesečno kao asistent zaradi oko 5500.- To znači da ću oko 20 posto plaće ostavit na poslijediplomskom. Prestrašno, s obzirom da je stjecanje doktorata uvjet koji po ugovoru treba ispuniti u roku od šest godina, uz sve druge obveze u nastavi i znanstvenom radu - kaže naš sugovornik.

Dr. sc. Ivana Pavić: Kolege su mi druga obitelj
Kakav izgleda život mladih znanstvenika, upitali smo Ivanu Pavić.

- Kad naviknete obitelj, momka i prijatelje da je normalno da ‘skokneš’ do Fakulteta u 22 navečer i ostaneš do pet ujutro jer pišeš neki znanstveni rad, a to radiš jer to voliš, osjećaš se vrlo dobro.

Fakultet mi je drugi dom, a moji kolege druga obitelj. Rijetki su oni koji to mogu reći - kaže mlada doktorica znanosti.