Kalkulator plaće
Prijava
Traži
HR
EN
DE
Tehnološke promjene, zelena tranzicija, gospodarska neizvjesnost, geopolitička fragmentacija i demografski pomaci iz temelja su preoblikovali tržište rada koje danas poznajemo.
Konkretnije, prema izvješću Future of Jobs Report 2025, do 2030. godine velike promjene zahvatit će oko 22 posto današnjih formalnih radnih mjesta u svijetu. Procjene se temelje na očekivanjima poslodavaca i podacima Međunarodne organizacije rada (ILO), a pokazuju da će milijuni poslova nestati, dok će se istodobno otvoriti velik broj novih radnih mjesta.
Budućnost tržišta rada
Procjenjuje se da će makroekonomski i tehnološki trendovi stvoriti oko 170 milijuna novih radnih mjesta, što odgovara 14 posto od ukupnog broja zaposlenih diljem svijeta.
Paralelno bi moglo nestati oko 92 milijuna postojećih radnih mjesta, odnosno osam posto ukupne zaposlenosti. Ukupni rezultat bio bi neto rast od 78 milijuna radnih mjesta, odnosno povećanje zaposlenosti za sedam posto do kraja 2030. godine.
Prema procjenama sudionika u provedenoj anketi, najbrže rastuća zanimanja do 2030. godine bit će ona povezana s tehnološkim razvojem, posebno umjetnom inteligencijom, robotikom i širenjem digitalnih usluga. Na vrhu liste poslova s najvećim očekivanim rastom nalaze se stručnjaci za velike podatke (big data), fintech inženjeri, stručnjaci za umjetnu inteligenciju i strojno učenje te developeri softvera i aplikacija.
Osim toga, tehnološki trendovi djelomično potiču rast sigurnosnih zanimanja, poput stručnjaka za upravljanje sigurnošću, koji se nalaze među pet najbrže rastućih poslova do 2030. godine. No, velik utjecaj na rast tih zanimanja imaju i sve izraženije geopolitičke podjele i globalna sigurnosna neizvjesnost. Zbog kombinacije tehnoloških i geopolitičkih promjena među 15 najbrže rastućih zanimanja nalaze se i analitičari informacijske sigurnosti.
Ovo su poslovi budućnosti
Među poslovima koji će bilježiti snažan rast ističu se i zanimanja povezana sa zelenom tranzicijom i energetikom. To uključuje stručnjake za autonomna i električna vozila, inženjere zaštite okoliša te inženjere obnovljivih izvora energije. Rast potražnje za tim zanimanjima potiču ulaganja u smanjenje emisija CO2, prilagodba klimatskim promjenama te razvoj tehnologija za proizvodnju i pohranu energije.
S druge pak strane, očekuje se pad potražnje za administrativnim i rutinskim poslovima. Među zanimanjima koja bi mogla najbrže nestajati nalaze se blagajnici, prodavači karata, administrativni asistenti, tajnice, radnici u tiskarama te računovođe i revizori. Glavni razlozi su širenje digitalnih usluga, razvoj umjetne inteligencije, automatizacija obrade podataka te sve veća primjena robota i autonomnih sustava. Dodatni pritisak stvaraju starenje stanovništva i sporiji gospodarski rast u dijelu svijeta.
Kako bi procijenilo stvarni učinak rasta i gašenja radnih mjesta, izvješće kombinira očekivanja poslodavaca s podacima Međunarodne organizacije rada (ILO) o broju zaposlenih u pojedinim zanimanjima. Analiza obuhvaća oko 1,18 milijardi radnika, odnosno dio ukupne svjetske radne snage, pa rezultate treba promatrati kao pokazatelj trendova, a ne potpunu sliku globalnog tržišta rada.
Ovi će se poslovi najviše tražiti
Ipak, valja isktanuti da prema procjenama, najveći rast broja radnih mjesta do 2030. očekuje se u zanimanjima koja čine temelj gospodarstva. Na vrhu su poljoprivredni radnici, za koje se predviđa otvaranje dodatnih 35 milijuna radnih mjesta. Rast potiču zelena tranzicija, ulaganja u prilagodbu klimatskim promjenama, ali i rast troškova života te širenje digitalnih usluga.
Među zanimanjima s najvećim očekivanim rastom nalaze se i dostavljači, građevinski radnici, prodavači te radnici u prehrambenoj industriji. Značajan rast očekuje se i u sektoru skrbi i zdravstva, posebno za medicinske sestre, socijalne radnike i njegovatelje, ponajviše zbog starenja stanovništva.
Porast potražnje predviđa se i za obrazovna zanimanja, uključujući nastavnike i sveučilišne profesore, kao i za IT stručnjake, projektne menadžere te operativne menadžere.
Slijedi opća automatizacija
Suradnja između ljudi, strojeva i algoritama sve više mijenja način rada u različitim industrijama. Očekuje se tako da će automatizacija značajno preoblikovati radne procese, pri čemu će udio zadataka koje obavljaju isključivo ljudi postupno padati kako tehnologija postaje sve naprednija i svestranija.
Prema rezultatima ankete iz Future of Jobs Survey, danas se oko 47 posto radnih zadataka obavlja uglavnom isključivo od strane ljudi, 22 posto izvode prvenstveno tehnologije (strojevi i algoritmi), dok se 30 posto poslova obavlja u kombinaciji ljudi i tehnologije.
Do 2030. godine poslodavci očekuju da će se te tri kategorije gotovo izjednačiti, odnosno da će rad biti ravnomjernije podijeljen između ljudskog rada, tehnologije i njihove kombinacije.
Izvor fotografija: Unsplash
Hrvatska 
Svijet 
Tržište rada 
Ljudi i karijere 
Istraživanja 
Zanimljivosti 
Bez komentara 
