Školovali 120 stručnjaka za zanimanje kojeg nema!

Iako je optometrija u RH klasificirana kao zdravstvena struka, sustav priznaje samo preglede liječnika oftalmologa.

 Školovali 120 stručnjaka za zanimanje kojeg nema!

Iako studij očne optike na Veleučilištu Velika Gorica već osam godina ima dopusnicu za rad, sad već oko 120 školovanih inženjera optometrije u Hrvatskoj radi u sivoj zoni, jer njihovo zanimanje nije zakonski regulirano. Nemaju pravo raditi posao za koji su se školovali i naplaćivati svoje usluge, iako su za trogodišnjeg studija stekli kompetencije usklađene s onima u Europskoj uniji, a u svoje obrazovanje uložili oko 75 tisuća kuna.

Oko 145 dana čeka se na pregled oftalmologa.Štoviše, kad se zbroje sve školarine i ulaganje u opremu škole, u školovanje optometrista dosad je uloženo 10-ak milijuna kuna, tvrde u Hrvatskom društvu optičara i optometrista (HDOO). Predstavnici Društva godinama traže da institucije usklade regulativu, što bi, kako tvrde, donijelo uštede zdravstvenom sustavu i korisnicima, povećalo prihode optičarskim radnjama, ali i rasteretilo oftalmologe, koji bi imali više vremena baviti se primarnim poslom, patologijom oka. To više što je prvi pregled oftalmologa u hrvatskim bolnicama pri vrhu na listama čekanja, s prosječnih 145 dana i gotovo 14 tisuća otvorenih narudžbi. Inače, optometrija je razmjerno mlado zanimanje koje je proizašlo iz optike, i uglavnom se bavi korekcijama vida, od određivanja dioptrije do prepoznavanja bolesti koje traže usluge oftalmologa. Najrazvijenija je u SAD-u i nalazi se u nomenklaturi zanimanja u 12 zemalja EU, gdje se najbolje integrirala u zdravstvene sustave u skandinavskim zemljama, Španjolskoj, V. Britaniji.

Uvođenje zanimanja i pokretanje visoke škole u Hrvatskoj inicirali su optičari, uloživši u edukaciju i otvaranje studija na Veleučilištu. Kako se navodi na stranicama Veleučilišta, završetkom navedenog studija očne optike studenti stječu zvanje prvostupnika inženjera optometrije, te znanja optičke korekcije refrakcijskih i drugih anomalija oka, samostalnog određivanja i primjene potrebnih naočala, kontaktnih leća i ostalih pomagala za poboljšanje vida. Naizgled nema zapreka da imaju ovlasti za preglede vida i samostalno određivanje dioptrijskih naočala i kontaktnih leća. No, iako je optometrija u Hrvatskoj klasificirana kao zdravstvena struka, nije regulirana, zdravstveni sustav priznaje samo preglede liječnika oftalmologa.

Oči"Dobar dio optometrista koji su se školovali na spomenutom studiju ušao je na tržište rada, no iako obavljaju preglede u opsegu svoje stručnosti, nemaju pravo potpisa i ne mogu propisivati pomagala. Zbog toga su u brojnim optikama pregledi vida besplatni", doznajemo od Miroslava Tenžere, člana NO-a i dugogodišnjeg predsjednika Društva optičara i optometrista."Optometristi su, zbog značajno većeg opsega edukacije, u tom poslu čak stručniji od okulista, i njihov nedostatak u Hrvatskoj je očit jer nam ljudi često dolaze po naočale s pogrešno određenim dioptrijama. Školovanje optometrista mnogo je kraće i stoga jeftinije od školovanja liječnika oftalmologa, pa njihove usluge imaju znatno nižu cijenu. Više od deset godina borimo se za status optometrista, nakon što smo vidjeli pozitivnaiskustva drugih zemalja, no nailazimo na velike barijere koje nam u najvećoj mjeri postavljaju upravo lobiji oftalmologa, koji se ponašaju kao monopolisti i optometriste vide kao nepoželjnu konkurenciju.

Kad je postaloizvjesno da ćemo ući u EU, uspjeli smo Ministarstvo prosvjete uvjeriti da nema smisla uvoziti optometriste iz drugih zemalja, kad postoje resursi za pokretanje studija u Hrvatskoj. Uspjeli smo dobiti dopusnice da otvorimostudij očne optike na velikogoričkom Veleučilištu, no nedostaje nam važan korak kojim će se ta struka regulirati da ti ljudi mogu normalno raditi", kaže Miroslav Tenžera.Oftalmolozi s kojima smo razgovarali nisu uvjereni u kvalitetu obrazovanja hrvatskih optometrista. Profesor Zoran Vatavuk, predsjednik Hrvatskog oftalmološkog društva ističe da u Hrvatskoj iz radova optičara ima tek nekoliko školovanih optometrista koji su studirali u inozemstvu, te napominje da su prema registru zanimanja od 2012. godine oftalmolozi ujedno i optometristi.

"Hrvatska nema masterplan u kojem bi bile razrađene potrebe za određenim zanimanjima, i Studij očne optike pri Veleučilištu u Velikoj Gorici samo je jedan od brojnih studija koji su se odlukama nekih ministara obrazovanja svojedobno pokretali bez konzultacije sa strukom. Osim toga, to nije studij optometrije, kako bi se očekivalo, već očne optike. Dakle nije sasvim jasno što su po zanimanju oni koji ga završe, i nije jasna njihova pozicija na tržištu rada, za sad je jedino jasno da oni nisu u sustavu zdravstva", ističe Vatavuk. Podsjeća pritom da je optometrija razvijena u Americi kao odgovor na manjak oftalmologa, i tamo je ta struka potrebna i visoko razvijena.  "Hrvatska prema statistikama pak nema manjak specijalista oftalmologa, a liste čekanja više su stvar organizacije nego manjka liječnika", zaključuje Vatavuk. Optičari i optometristi uvjereni su da je problem samo u novcu.

Ostatak vijesti pročitajte na poslovni.hr

Ponedjeljak, 15.12.2014. / Marija Crnjak, poslovni.hr