Donosimo cijeli izračun povećanja neto plaća

Provjerite cijeli izračun povećanja neto plaća ako Vlada prihvati prijedloge HUP-a vezane uz poreznu reformu

Provjerite cijeli izračun povećanja neto plaća ako Vlada prihvati prijedloge HUP-a vezane uz poreznu reformu

Turistička sezona se zahuktala, a mnogi još nisu sigurni hoće li je i na koji način uspjeti odraditi zbog nedovoljnog broja radnika s kojima raspolažu. U Hrvatskoj udruzi poslodavaca dovijaju se kako riješiti ovaj problem. Ne radi se više samo o nedaćama koje su sezonske naravi i regionalno su ograničene na Istru ili Dalmaciju u špici ljeta, već su prisutne u gotovo svim hrvatskim županijama tijekom cijele godine.

Ide se toliko daleko s prijedlozima da čak postoje ideje da se iz javnog sektora pedeset tisuća ljudi prebaci u privatni, no s obzirom na Zakon o radu i kolektivne ugovore koji štite zaposlenike koji primaju plaću iz proračuna, takvo što za sada nije realno.

Porezna evazija

Zato se u Radnoj skupini Hrvatske udruge poslodavaca priprema porezna reforma, koja bi, po predlagačima, povećala konkurentnost hrvatskog tržišta rada, a što bi u konačnici zaustavilo odlijev radnika u bogate zemlje Europske unije, ali i privuklo nove koji nedostaju. 

Evidentno je da Hrvatska sve teže hvata korak s konkurentnim tržištima Europske unije, osobito što se tiče zadržavanja kvalitetne radne snage, kao i privlačenja nove. Osnovni razlog su, upozoravaju u HUP-u, visoka opterećenja na plaće koja predstavljaju ogroman teret za poslodavce i onemogućuju značajan rast prihoda svim zaposlenicima, osobito onim visokokvalificiranim, zbog čega oni sve češće odlaze u inozemstvo ili odabiru rad na daljinu za strane poslodavce.

Ovakve mjere su neophodne upravo zbog zadržavanja stabilnosti sustava i povećavanja ukupnih prihoda proračuna. Zbog visokog opterećenja rada događa se porezna evazija, i to kroz isplate minimalnih plaća, kao i alternativne oblike prihodovanja. Ovo sve demotivira poslodavce i zaposlenike da sklapaju klasične ugovore o radu na neodređeno vrijeme.

Veća potrošnja

Promjene koje su "kuhaju" u HUP-u omogućile bi rast plaća svim radnicima, i to bez ikakve promjene postojećih ugovora o radu, neovisno o tome rade li u javnom ili privatnom sektoru. Mjere je nužno provesti u kratkom roku i isplanirati već na proračunu za 2023. godinu. Paralelno s time, nužno je postaviti temelj za reformu mirovinskog i zdravstvenog sustava koja mora završiti 2026. – nikako ne 2030., zaključci su Radne skupine HUP-a.

Dr. sc. Iva Tomić, glavna ekonomistica HUP-a, kaže da je osnovni cilj povećanje neto dohotka svim zaposlenima, kao i povećanje ukupne zaposlenosti, prvenstveno u privatnom sektoru. Ti su ciljevi, tvrdi Tomić, ostvarivi kroz izmjene u kratkom i u srednjem roku. Izmjene u kratkom roku trebale bi biti provedene već tijekom ove godine, a uključivale bi porezno rasterećenje rada, i to povećanjem neoporezivog iznosa osobnog odbitka na 5000 kuna, smanjivanjem niže stope poreza na dohodak s 20 posto na 15 posto, kao i zadržavanjem više stope poreza na dohodak od 30 posto, ali uz povećavanje iznosa na koji se ta stopa primjenjuje s 30.000 na 50.000 kuna.

- Na taj bi se način zadržala progresivnost u sustavu, ali i omogućilo rasterećenje visokokvalificiranim radnicima 'u sredini' koji su nužni za unaprjeđenje ekonomske slike u cijelosti - pojasnila je Tomić.

Očekuje se da će predložene izmjene dovesti do povećanja zaposlenosti i broja osiguranika te potaknuti potrošnju i prihode od PDV-a.

Tomić je naglasila kako intervencije u porezni sustav mogu imati samo ograničeni učinak, budući da više od 30 posto ukupnog troška rada na gotovo svim razinama plaća čine doprinosi. U HUP-u smatraju kako su izmjene sustava doprinosa nužne već u kratkom roku, i to smanjivanjem stope doprinosa za prvi mirovinski stup na 13 posto te smanjivanjem stope za zdravstveno osiguranje na 15 posto.

- Realno je očekivati da će predložene izmjene dovesti do povećanja zaposlenosti i broja osiguranika te potaknuti potrošnju i prihode od PDV-a, o kojem ionako najviše ovisi državni proračun - dodala je.

Evo, i izračuna povećanja neto plaća ako prijedlog Hrvatske udruge poslodavaca dobije zeleno svjetlo Vlade.

Sada:                                   Nakon rasterećenja:

HRK 3,750.00                       HRK 3,894.00

HRK 5,000.00                       HRK 5,405.00

HRK 7,000.00                       HRK 7,628.00

HRK 10,000.00                     HRK 10,963.00

HRK 12,000.00                     HRK 13,186.00

HRK 15,000.00                     HRK 16,521.00

HRK 20,000.00                     HRK 22,079.00

HRK 25,000.00                     HRK 27,915.00

Ostatak vijesti pročitajte na linku.

LinkedIn

LinkedInPratite nas na LinkedIn-u zato što svakodnevno donosimo najnovije oglase, vijesti i savjete za traženje posla i razvoj karijere -> www.linkedin.com/company/posao-hr

LinkedIn - posao.hr

Ponedjeljak, 06.06.2022. / slobodnadalmacija.hr