Otpremnine i otkazni rokovi ubuduće stvar dogovora poslodavca i sindikata

Imamo 150.000 malih poduzetnika i da svaki od njih zaposli samo jednu osobu, riješili bismo više od polovice nezaposlenih. No, mali poduzetnik ne može imati razumijevanja za duge otkazne rokove ili otpremnine koje propisuje zakon, kaže predsjednik HUP-a Damir Kuštrak.

Ministarstvo gospodarstva trenutačno nema cjeloviti prijedlog izmjena Zakona o radu, niti smo dobili naputak da se pokrene njegova izrada. Trenutačno jedino, na poticaj samih sindikata, radimo na redefiniranju preraspodjele rada i noćnog rada te bi, ako to bude usuglašeno, uskoro moglo ući u proceduru, odgovara Krešimir Rožman, državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva, na pitanje u kojoj je fazi izrada novog zakona o radu koju je, neposredno nakon što je donedavni prijedlog povučen iz procedure, najavila premijerka Jadranka Kosor. Promjena koju spominje odnosi se na ograničenje preraspodjele rada i zabranu noćnog rada u trajanju duljem od tjedan dana, što je kod utvrđivanja smjenskog rada u nekim djelatnostima u praksi stvorilo mnogo problema.

Predsjednik HUP-a Damir Kuštrak spominje, na primjer, poslodavce i radnike na naftnim platformama (na zahtjev Ine), ali i one u turizmu i graditeljstvu, za koje je bilo normalno da u sezoni »povuku«, dok se zimi više odmaraju. Direktiva EU-a predviđa mogućnost da se u nekim djelatnostima to uređuje kolektivnim ugovorom, kažu naši sugovornici.

Zanimljivo je, međutim, da bi, i prije nego što Vlada iznjedri izmjenu te odredbe, poslodavci i sindikati, čini se, mogli početi razgovarati o prijedlogu novog ZOR-a, vjerojatno na temelju HUP-ova prijedloga koji je već dovršen iako se izrada konačnog nacrta, a pogotovo usvajanje, s obzirom na blizinu izbora i činjenicu da SSSH u studenome tek treba potvrditi, odnosno izabrati novo čelništvo, očekuju tek od nove vlade.
Štoviše, prema riječima Damira Kuštraka i v.d. predsjednika SSSH Mladena Novosela, čini se da bi se poslodavci s najvećom sindikalnom središnjicom mogli dogovoriti o vrlo važnom pitanju: da se odredbe o duljini otkaznih ugovora i visini otpremnine izbace iz ZOR-a. To bi, kaže Kuštrak, moglo potaknuti nova zapošljavanja.

»Imamo 150.000 malih poduzetnika i da svaki od njih zaposli samo jednu osobu, riješili bismo više od polovice nezaposlenih. No, mali poduzetnik ne može imati razumijevanja za duge otkazne rokove ili otpremnine koje propisuje zakon«, objašnjava predsjednik HUP-a. Dodaje da se Hrvatska u tome poziva na zakonodavstvo socijalno osjetljivih zemalja - recimo Njemačke - no zanemarili smo činjenicu da se i kod njih u krizi mnogo toga promijenilo. Rješenje kakvo predlaže HUP već je dugo na snazi u Danskoj i u praksi je dalo dobre rezultate, a nešto slično - ali samo kad je riječ o proizvodnim radnicima za koje su propisani vrlo kratki minimalni otkazni rokovi i niske otpremnine - ima veći broj razvijenih zemalja.
»U tom bismo se kontekstu možda mogli usuglasiti s tim prijedlogom«, kaže Novosel potvrdivši procjenu HUP-a da u najvećoj sindikalnoj središnjici, SSSH-u, imaju partnera otvorenog za tu vrstu razgovora. Kuštrak to ocjenjuje jako važnim jer je riječ o središnjici koja okuplja sindikate zaposlenih u gospodarstvu.
Uz neke teme koje također predstavljaju samo usklađivanje ili doradu pravila usvojenih kada se Zakon usklađivao s pravilima EU-a (na primjer činjenicu da je odredba o tome da godišnji odmor traje najmanje četiri tjedna, što je u praksi stvorilo probleme jer nije propisano je li riječ o petodnevnom ili šestodnevnom radnom tjednu pa ljudi u praksi ostvaruju različit broj dana godišnjega), Kuštrak ponovo spominje potrebu da se polusatni dnevni odmor isključi iz radnog vremena, kao i potrebu da se drukčije definiraju odredbe koje su bitne u sudskoj praksi kako se više ne bi događalo da radni sporovi traju godinama. Slijedom toga, treba mijenjati i praksu.

»Kao bivši direktor Medike, što već 2,5 godine nisam, nedavno sam bio na sudu da bih svjedočio o jednom otkazu, i to samo zato da bih ponovio sve ono što piše u rješenju o otkazu, iako bi bilo logično da sudac u kratkom roku donese odluku na temelju dokumenata«, kaže Kuštrak. U praksi, sporovi koji traju godinama i poslodavcima i radnicima stvaraju velike probleme. Poslodavcima zato što se 95 posto sporova riješi u korist radnika pa nakon pet, šest godina nadoknađuju vrlo visoke troškove, a s druge strane, mnogo je primjera da se radnici nakon dugo vremena ne mogu naplatiti.
»Dosad smo se usuglasili samo o jednom problemu - da treba otvoriti razgovore o preraspodjeli radnog vremena i noćnom radu, no dalje od toga nismo razgovarali i to ništa ne znači«, kaže Novosel, te dodaje kako je naznaka o mogućnosti da SSSH pristane na prebacivanje otkaznih rokova i otpremnina u kolektivne ugovore samo naznaka koju tek trebaju potvrditi sindikati članice središnjice. S ostalim bi sindikatima, međutim, moglo biti više problema.
»Otpremnini i otkaznom roku, barem minimalnom iznosu i trajanju, mora biti mjesto u Zakonu«, kaže, naime, Ozren Matijašević, predsjednik HUS-a. Eventualno prepuštanje više slobode poslodavcima HUS će svakako uvjetovati obvezom poslodavcima koji zapošljavaju više od 20 radnika da imaju potpisan kolektivni ugovor te ukidanjem mogućnosti da se takva pitanja uređuju pravilnicima, jer to ostavlja previše prostora za jednostrane odluke poslodavca.
Također, HUS će inzistirati na usvajanju kaznenih odredbi za neisplatu plaća.

EU: Pravo na roditeljski dopust zbog obiteljskih obveza
BRUXELLES - Europsko je društvo u velikim promjenama. Uzroci su tehnološki razvoj, globalizacija gospodarstva i sve starije stanovništvo. Europska socijalna politika i politika zapošljavanja te politika o jednakim mogućnostima daju važan doprinos poboljšanju životnih uvjeta za stanovništvo. Težište je u održivom razvoju i većoj socijalnoj povezanosti. EU na socijalnom području igra važnu ulogu. Tako je na primjeru pravnog (zakonskog) okvira stvorila zaštitu za europske građane. Unija se zalaže za snažniju suradnju članica, bolju koordinaciju i usklađivanje nacionalnih političkih mjera u tom području i angažira se za snažnije sudjelovanje lokalnih uprava, sindikata, organizacija poslodavaca i svih sudionika koji sudjeluju u tome. Cilj politike je u prvom redu stvaranje više i boljih radnih mjesta, poboljšanje radnih uvjeta, više mobilnosti radnika, informacija i savjeta za zaposlene, suzbijanje siromaštva i socijalnog izoliranja, podupiranje jednakost između žena i muškaraca te modernizacije socijalnih zaštitnih sustava. Europska unija raspolaže s minimalnim pravilima na području prava radnika i zaposlenika te radnih organizacija. Ta se pravila odnose na masovna otpuštanja, nesposobnost plaćanja i prijelaz vlasništva poduzeća, informacije radnika i zaposlenih, radno vrijeme, jednak tretman i jednake plaće. Pravila su nadopunjena okvirnim sporazumom između europskih socijalnih partnera. Tako je u cijeloj Europskoj uniji uvedeno pravo na roditeljski odmor zbog obiteljskih razloga, olakšano je skraćeno radno vrijeme te ograničeno sklapanje ugovora o radu na određeno vrijeme. Ideja socijalne odgovornosti poduzeća apelira isključivo na kompanije da dobrovoljno uvedu dobre postupke na području socijale. Europska zaklada za poboljšanje uvjeta života i rada govori o preporukama koje su upućene prije svega onima koji donose političke odluke. [Alen Legović]

ZOR u Hrvatskoj
Radni tjedan može imati najviše 40 sati, a prekovremeni rad ne može trajati dulje od 32 sata na mjesec.
Godišnji odmor traje najkraće četiri tjedna.
Za otežane uvjete rada, prekovremeni i noćni rad te za rad nedjeljom, blagdanom ili nekim drugim danom za koji je zakonom utvrđeno da se ne radi, radnik ima pravo na povećanu plaću, no iznos - postotak uvećanja plaće - nije utvrđen ZOR-om; utvrđuje se pravilnicima i kolektivnim ugovorima.
Otkazni rok je najmanje dva tjedna za radnika koji je kod poslodavca do godine dana, a tri mjeseca ako je kod istog poslodavca najmanje 20 godina (to razdoblje se povećava za dva tjedna, odnosno za mjesec dana ako je radnik napunio 50, odnosno 55 godina).

Crnković-Pozaić: Važnije je ukinuti ugovore na određeno kojima se ignorira zakon
»Ograničite li obvezu poslodavaca da ugovaraju kolektivne ugovore samo na one koji imaju više od 20 zaposlenih, velik broj radnika ostaje izvan toga«, komentira Sanja Crnković-Pozaić, analitičarka tržišta rada i nekadašnja ravnateljica HZZO-a. Dodaje da to valjda odgovara i poslodavcima i sindikatima, ali kako podjednako može biti štetno: dio obaveza prebacio bi se na manje sindikate koji inače nemaju snagu, a tako bi bili u poziciji da mogu biti strana u pregovorima. »Poslodavci, pak, vjerojatno računaju da su ti sindikati slabi i da bi se ta obveza pretvorila u formalizam«, kaže. Puno važnija tema, dodaje, bilo bi ukidanje rada na određeno vrijeme, što bi radnicima donijelo puno. U praksi oko 80 posto novozaposlenih radi upravo na taj način, pa ima ljudi koji su jako zaštićeni i onih koji nisu nikako, a svi koji su bili u toj situaciji u vrijeme krize automatski su dobili otkaz ugovora o radu. »Ta vrsta ugovora, zapravo, omogućava poslodavcima da ignoriraju zakon u cijelosti«, kaže Crnković-Pozaić.

ZOR u EU
• SLOVENIJA
Zakon o radnim odnosima iz 2003. određuje trajanje radnog tjedna do najviše 40 sati. Prekovremeni rad plaća se 30 posto više, a za rad praznicima i nedjeljama satnica se povećava za 50 posto. Plaćeni godišnji odmor naših susjeda ne smije biti kraći od četiri tjedna, a otkazni rok kreće se od najmanje 30 dana za one koji su kraće zaposleni do 150 dana za one koji su zaposleni dulje od 25 godina.
• AUSTRIJA
Plaćenoga godišnjeg odmora radnici imaju 30 dana, a pravo na otkazni rok od dva do četiri tjedna. Radni tjedan traje 40 sati, iako su kolektivni ugovori u mnogo grana uspjeli to smanjiti na 35 sati na tjedan.
• FRANCUSKA
Radni tjedan ima 35 sati iako je vlada prije nekoliko godina ukinula tu odredbu i ostavila poslodavcu da tu stavku utvrdi u dogovoru sa sindikatima. Prekovremeni rad plaća se 25 posto više za svaki od prvih osam sati prekovremenog rada, a nakon toga 50 posto. Godišnji odmor Francuza traje mjesec dana, jednako koliko njihov zakon predviđa i za trajanje otkaznog roka.
• SLOVAČKA
Slovačka ima najdulji otkazni rok u Europskoj uniji, traje dva mjeseca, a radni tjedan ne dulje od 40 sati. Slovaci plaćenoga godišnji odmora također imaju četiri tjedna.
• NJEMAČKA
U Njemačkoj je tarifnim ugovorima propisan radni tjedan od 37,5 sati, a plaćeni godišnji traje 24 dana. Minimalni otkazni rok traje mjesec dana, a njegovo povećanje ovisi o radnom stažu. [P. Kostanjšak]

Zahtjevi sindikata
1. rederfinirati rad u smjenama i noćni rad za neke profesije;
2. definirati da godišnji odmor traje četiri tjedna, bez obzira na to je li riječ o petodnevnom ili šestodnevnom tjednu;
3. redefinirati satnicu rada, ukinuti plaćanje polusatne dnevne stanke;
4. mogućnost prebacivanja otkaznih rokova i otpremnina u kolektivne ugovore, uz zakonom propisani minimum.