Predstavljen treći objedinjeni izvještaj: Rezultati antikorupcijske akcije

Na 88.000 zaposlenih u javnim tvrtkama tek 11 otkaza

Većina slučajeva kršenja etike dogodila se u tvrtkama kojima upravlja Ministarstvo mora i prometa. Iznimno nizak broj prijava i otkaza sugerira da je korupcija u državnim tvrtkama ili niska ili da zaposleni nisu skloni prijaviti nepravilnosti.

Među 88.669 zaposlenika u 85 tvrtki kojima je većinski vlasnik država, intenzivnom primjenom Antikorupcijskog programa otkriveno je tek 11 onih koji su se etički ili prijevarom ogriješili o tvrtku da su zaslužili otkaz. Najviše prijava koruptivnih radnji bilo je u Hrvatskoj elektroprivredi u kojoj su podnesene 32 prijave, a slijede Hrvatske šume s 19, te Croatia osiguranje s 18 prijava. Detaljno izvješće o provedbi Antikorupcijskog programa u javnim tvrtkama pokazuje da je do 15. listopada podneseno 105 prijava zbog kršenja etike u javnim tvrtkama te 144 slučaja nepravilnosti i prijevara.

Većina slučajeva kršenja etike dogodila se u tvrtkama pod ingerencijom Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, koje upravlja s 25 tvrtki. U Hrvatskim autocestama podnesen je 31 prigovor protiv etičnosti. Riješene su 83 prijave nakon čega je desetorici zaposlenika izrečena disciplinska mjera, a jedan je dobio otkaz.

Od 144 slučaja prijevare ili nepravilnosti riješeno ih je 99, a rezultat je 27 disciplinskih mjera i 10 otkaza radnog odnosa. Iznimno niski broj prijava i otkaza radnih odnosa sugerira da je korupcija u tvrtkama ili iznimno niska ili da zaposlenici nisu skloni prijavljivati nepravilnosti.

Iznimno nizak broj prijava i otkaza radnih odnosa sugerira da je korupcija u tvrtkama ili iznimno niska ili da zaposlenici nisu skloni prijavljivati nepravilnosti.Antikorupcijski program uključuje niz mjera, koje je najbolje proveo HŽ Holding osvojivši 104 boda. Time je tvrtka postigla maksimalan učinak u primjeni mjera. Među najuspješnijima su i Plinacro, Hoteli Makarska i HBOR, a najmanje bodova osvojile su Jadrolinija i Hrvatska pošta od velikih javnih tvrtki te Dalmacija vino i Imota iz Imotskog.

»Restrukturiranje je sastavni dio borbe protiv korupcije, ali bez obzira što smo već puno napravili, stvarnost nam pokazuje da trebamo još puno raditi«, izjavio je Predrag Zekić, član Uprave HŽ Holdinga, priznajući da još uvijek »puno Save teče mimo njih«. Tvrtka je od osamostaljenja smanjila broj zaposlenih s 42.000 na sadašnjih 12.500, a samo u posljednje dvije godine HŽ je otpustio 2500 ljudi, stimulirajući ih izdašnim otpremninama.

»To je optimalan broj uz tehnologiju koju posjedujemo u ovom trenutku, ali modernizacijom dodatno će se smanjiti broj radnika«, najavio je Zekić ističući da sustav uključuje 14 tvrtki kćeri u kojima je zaposleno dodatnih 5000 ljudi.

Hrvatske željeznice moraju se restrukturirati prije ulaska u Europsku uniju kad nastupa liberalizacija tržišta, tj. kad gube monopol. Prema riječima predstavnika Uprave, za nove uvjete pripremaju se vežući dobavljače uz sebe dugoročnim ugovorima na koje su pristale neke cementare i veliki trgovački lanci.

Pohvaljeni HŽ bio je pionir u otvaranju javnih natječaja očima javnosti uvođenjem objedinjenog portala javne nabave na kojem su već dvije godine dostupni svi podaci o uvjetima i rezultatima natječaja.

A prema podacima iz izvješća o provedbi Antikorupcijskog programa, tvrtke u vlasništvu države sklopile su gotovo 5200 ugovora u posljednje dvije godine na koje se izvješće odnosi, ali kroz postupak javnog natječaja prošao je tek 381 takav ugovor. Iako ne postoji podatak o vrijednosti ugovora, važnost ovog dijela gospodarstva vidi se iz ukupnih prihoda i rashoda. Lani je 85 trgovačkih društava ostvarilo 49,86 milijardi kuna prihoda i 49,7 milijardi rashoda, dok je njihova aktiva iznosila 271,76 milijardi kuna.

Dok se državne tvrtke protiv korupcije bore primjenom mjera Antikorupcijskog programa, u privatnom sektoru borba protiv koruptivnog ponašanje kreće od uprave, a s pravilima ponašanja i nultom tolerancijom na korupciju zaposlenike se upoznaje odmah pri zapošljavanju. Tako je Gordana Kovačević, čelnica Ericcsona Nikole Tesle, istaknula da ljude odabire prema zaslugama i sposobnostima, a ne po podobnosti te da svaki zaposlenik zna za sankcije u slučaju koruptivnog ponašanja.

»Lideri pojedinih tvrtki kažu da moraju nešto napraviti jer im je tako politika naredila, ali da imaju moralni integritet, ne bi donosili takve odluke i time ugrozili svoje zaposlenike i svoju kompaniju«, poručila je pokajnicima u brojnim korupcijskim predmetima jedna od najmoćnijih žena hrvatskog gospodarstva.

Spora procedura potiče korupciju
Poduzetnici se često žale na sporu proceduru ishođenja dozvola za rad, a da je problem spore administracije prepreka ulaganja potvrdilo je i istraživanje Globalna konkurentnost po kojem je upravo uz korupciju najveći problem Hrvatske. »Ako morate dobiti 26 dozvola da bi pokrenuli posao naravno da će ulagač ili otići ili pokušati zaobići standardnu proceduru«, kazao je čelnik sektora za suzbijanje korupcije Ministarstva pravosuđa, Davor Dubravica. Prema procjenama korupcija godišnje odnese 6 milijardi kuna iz gospodarstva, a zaustavlja i mnoge investicije. Ulaganje švedske tvrtke IKEA čeka se već nekoliko godina, a građevinska dozvola još nije odobrena. Prema riječima predstavnika kompanije nitko ih nije pokušao ucijeniti, ali napominju da je to sigurno zbog toga što su svi svjesni da 'im to ne bi prošlo'.

Petak, 04.11.2011. / Marina Šunjerga; vjesnik.hr