ISTRAŽIVANJE

Hrvati više vjeruju internetu nego novinama

Opće povjerenje u medijeIstraživanje što hrvatski građani misle o medijima pokazalo je da od svih medija Hrvati najviše povjerenja imaju u internet, što je najveće iznenađenje. Čak 45% ispitanika ima puno/izrazito povjerenje u internet.

Čak 45% ispitanika ima puno/izrazito povjerenje u internet, na drugom mjestu je radio s 39%, na trećem televizija s 35%, zatim magazini i tjednici s 30%, odnosno 31% i na posljednjem mjestu su dnevne novine, u koje hrvatski građani imaju najmanje povjerenja – 24%.

Štoviše, na ljestvici učestalosti praćenja medija, internet je također iznad dnevnih novina. Internet redovito prati 33% građana, a dnevne novine 28%. Bolji su samo televizija (57%) i radio (50%).

To su podaci znanstveno-istraživačkog projekta "Hrvatski mediji u očima građana", koji je proveo Fakultet političkih znanosti u Zagrebu u suradnji s nezavisnim istraživačkim centrom Media metar. Ovo je prvo istraživanje u kojem su se na reprezentativnom uzorku od 1000 ispitanika, detaljnije nego u prethodnima, istraživali stavovi vezani za medije. Također, ispitivana je i razina povjerenja prema raznim društvenim institucijama.

Učestalost praćenja medijaTako je u ispitivanju povjerenja građana u aktere i institucije od 19 ponuđenih odgovora premoćno pobijedila – Crkva. Naime, odgovori na sva pitanja vezana uz temu istraživanja imala su oblik Likertove ljestvice koja omogućuje ispitanicima ocjenjivanje stupnja slaganja s ponuđenim izjavama od vrlo pozitivnog do vrlo negativnog stava prema objektu istraživanja.

Crkva je na toj ljestvica dobila ocjenu 3,44. Nakon Crkve hrvatski građani najviše vjeruju znanstvenicima (3,36) i obrazovnim institucijama (3,32). Ugledni intelektualci su znatno niže rangirani od svećenika, pa su zaslužili ocjenu 2,98, a novinari su još niže na osmom mjestu, s ocjenom 2,73. Posljednjih nekoliko mjesta zauzimaju Vlada RH, Sabor RH i političke stranke općenito, koje su na posljednjem mjestu na ljestvici povjerenja.

Istraživanje medija pokazalo je također da građani imaju veći stupanj povjerenja u lokalne, nego u nacionalne medije, a kada se izvještava o politici, najviše vjeruju radiju, a najmanje dnevnim novinama i televiziji.

Što se tiče novinarskog zvanja, građani novinare procjenjuju kao pismene, razumljive, sklone manipulaciji, tendenciozne, sklone senzacionalizmu i isticanju loših vijesti. Ipak, od novinara očekuju da budu kritičari nepravilnosti, da informiraju, budu savjetnici građana, čuvari demokracije, tumači društvenih problema i glasnogovornici naroda, a čak 84,8% njih smatra da novinari moraju biti stručno osposobljeni za svoj poziv

Što napraviti kada medij objavi neistinu, 78% građana smatra da takav medij treba zabraniti, dok 48,6% njih smatra da su mediji "pod apsolutnom kontrolom vlasnika i izdavača".

Slično istraživanje proveo je u nekoliko navrata njemački znanstvenik Wolfgang Donsbach sa suradnicima, ujedno istražujući i komparativne vrijednosti i kulture novinarstva u različitim zemljama (Velika Britanija, Njemačka, SAD). Istraživanje relevantno za "Hrvatske medije u očima građana" objavljeno je nedavno u knjizi Entzauberung eines Berufs, a pitanja koja su korištena radi komparacije odnose se na povjerenje u aktere, važnost obrazovanja novinara te praćenje medija i medijskih sadržaja.

Srijeda, 18.11.2009. / net.hr