Hoćemo li opet ostati bez domaćeg voća i povrća i jesti trećerazredni uvoz?

Gotovo cijela mediteranska Europa u kojoj u proljeće dozrijevaju razne sorte povrća i voća strahuje da im ne propadne urod u nedostatku radne snage koja je za poslove dolazila s Balkana i Sjevera Afrike, ali u Hrvatskoj proizvođači voća i povrća imaju sasvim drukčije probleme.

Prema razgovorima s čelnicima strukovnih udruga proizvođača voća i povrća u Hrvatskoj, njima su najveći problemi potezi države koji su, kako kažu, izostali u osiguranju uroda prije štete pa ih sada traže nakon što prođe kriza.

Taj lagodni način ubiranja državnih i europskih poticaja za proizvodnju hrane za koju te na kraju godine nitko ne pita “koliki ti je uopće bio urod” funkcionira desetljećima pod izgovorom da se ne može biti konkurentan zemljama koje koriste fondove EU godinama prije nas.

Jasno je da domaći proizvođači nemaju 9,80 eura po satu kao minimalnu plaću za sat berbe, poput onih zajamčenih u Njemačkoj, ali veliki dio njih nema ni 300 kuna za cjelodnevni rad u polju jer brojni potencijalni radnici ne žele ići u nadnicu zato što tako mogu izgubiti svoja prava na burzi.

Zato su njemačka i austrijska vlada u nedostatku radne snage otvorili specijalizirane portale na kojima lokalnom stanovništvu nude tisuće poljoprivrednih radnih mjesta koja su ostala prazna nakon zatvaranja granica.

Željko Ledinski, šef Kriznog stožera Hrvatske voćarske zajednice, u očekivanju trećeg zbrajanja štete od prva dva mraza na svojih 15 hektara voćnjaka, upravo procjenjuje štete. Bit će, kaže, veća od 50 posto. - Nažalost, naši će građani, kao često dosad, ostati bez domaćeg voća i povrća. Dok se u našim trgovačkim centrima prodaje trećerazredna roba iz uvoza po dampinškim cijenama, javnosti se servira priča da bi oni kao proizvođači trebali sa svojih sela do tih centara doći i plasirati robu u online prodaji. Ha-ha - kaže Ledinski za novac.hr

Na upit kako to da je na tržištu nestalo domaćeg voća i povrća nakon zatvaranja tržnica, kaže: - Svi su počeli tražiti domaće voće i povrće, kojega nema u hladnjačama jer nema dovoljno hladnjača i proizvođači su svoju robu morali već prodati u jesen jer je nemaju gdje skladištiti.

Članak je u skraćenom izdanju prenesen s portala novac.hr

Pratite nas na LinkedIn-u zato što svakodnevno donosimo najnovije oglase, vijesti i savjete za traženje posla i razvoj karijere -> www.linkedin.com/company/posao-hr