Male tajne velikih majstora liderstva

Male tajne velikih majstora liderstva

Da li ste čuli za «konobarsko pravilo»? Ako mislite da je to neki ugostiteljski termin, varate se. To je sukus liderske mudrosti onih koji su već jako dugo na «prvim linijama poslovne fronte».

Da li vam se ikada dogodila slijedeća situacija. Dolazite sa svojim poslovnim partnerom u neki otmjeni restoran na poslovni ručak. Ulazite u restoran, konobar vas pozdravi sa smiješkom, a vaš partner, odmjerivši konobara od glave do pete, se ne udostoji niti uzvratiti pozdrav. Mislite si u sebi, možda je rastresen ili naprosto preopterećen poslom. No, to je samo početak bahatosti.

Naručujete vino, a vaš partner želi osobitu sortu koju restoran na žalost nema i tu se otvara pakao. Počinje vrijeđati konobara, restoran, govoriti da mu pozovu gazdu i naravno izgovara već legendarnu rečenicu znanu velikoj većini hrvatskih poslovnih ljudi «Da li vi znate tko sam ja?»

Za vas započinju želučane tegobe i znate da će ovaj ručak biti noćna mora. Na odlasku, ispričavate se konobaru zbog svojeg kolege i pokušavate ga opravdati još legendarnijom rečenicom «Nije on u stvari tako loš.»

«Konobarsko pravilo» - lakmus test Ponašanje menadžera
Scenarij sa vinom samo je jedan od mogućih primjera koji mogu uključivati na primjer, nedovoljno brzu poslugu, nezadovoljstvo hranom i sl. Ako ste ikada doživjeli tu situaciju, onda ste na vlastitoj koži upoznali ono što su američki izvršni direktori nazvali «konobarskim pravilom» koje glasi: «Osoba koja se dobro ponaša prema vama a loše prema konobarima i ostalim ljudima, osobito onima u podređenom položaju, nije dobra osoba.» Konobari, čistačice, sekretarice, radnici u pogonu, trgovci, perači suđa, sve su to profesije koje za takve osobe postaju «poligon za iživljavanje». To je mogućnost da takve osobe dokažu svoju superiornu moć i da svojim stavom pokažu kako su oni bolji od tih ljudi, koji su u njihovim očima najmanje rečeno, neuspješni.


No takvo ponašanje puno govori i o njima kao poslodavcima, kolegama ali i poslovnim partnerima. Bill Swanson, izvršni direktor američke tvrtke Raytheon, prvi put se suočio sa takvim ponašanjem već 1970-tih godina kada je ručao sa osobom koja se je bahato ponašala prema konobaru samo zato što lokal nije posluživao određenu sortu vina. To je Swansonu bila odlična signatura za daljnje poslovanje sa tom osobom. «Pripazite se ljudi koji imaju paralelne vrijednosne sisteme, jedan za vas na položaju a drugi za sve ostale ljude, osobito u podređenim položajima». rekao je Swanson. Takva osoba se zasigurno tako odnosi i prema svojim zaposlenicima, a odnosit će se i prema vama, ako samo malo padnete na društvenoj ljestvici. Svoja pravila iz prakse sažeo je u knjižici «Swansonova nepisana pravila».

Izvršni direktor multimilijunskog poslovnog lanca kafeterija-pekarnica Panera Bread, Ronald Shaich, napomenuo je kako je prilikom jednog intervjua za posao opazio da je kandidatkinja bila izuzetno «umiljata» prema njemu ali «neljubazna» prema čistačici lokala. Ovaj lakmus test bio je dovoljan da osoba ne dobije posao. Prema Shaichu, Panera Bread je poslovanje bazirano na pružanju usluga te zahtijeva izuzetno motiviranu radnu snagu, koja je istinski promicatelj proizvoda marke Panera Bread. U tom lancu svaki je zaposlenik izuzetno važan, bio on konobar, pekar ili čistač. Imati menadžericu koja smatra kako su čistači građani drugog reda, govori o tome kako će se ponašati prema zaposlenicima u tvrtki. Shaich je osmislio još jedan lakmus test za zapošljavanje i to osobito vodećih menadžerskih kadrova. Sve informacije o poslu kandidati dobivaju od njegove asistentice, a način na koji se ponašaju u telefonskom razgovoru sa njom, dovoljno mu govori o tome kako će se ponašati sa ostalim zaposlenicima.

Konobar

Gyril Horn, doktorski student na Norveškoj poslovnoj školi u Bergenu i bivša direktorica upravljanja ljudskim resursima u jednoj američkoj multinacionalnoj kompaniji ispričala je o svojem iskustvu «konobarskog pravila». «Raspisali smo natječaj za jednu menadžersku poziciju. Osoba je došla na intervju, a ja sam je osobno dočekala. Odmjerio me je od glave do pete, i ušavši u sobu za intervjuiranje, rekao mi da mu donesem kavu. Očito je mislio da sam ja asistentica menadžera ljudskih resursa, te kako će se «onaj pravi» tek pojaviti. Ja sam mu čak i donijela kavu, a kada je vidio da sama sjedam u udobni kožni naslonjač te da sam ja ta koja vodi proces intervjua naglo je problijedio.»

Kakve veze ima «konobarsko pravilo» sa poslovanjem?
«Konobarsko pravilo» jedan je od onih «suptilnih» pokazatelja menadžera kao čovjeka. Slično je jednom drugom takozvanom «zahodskom pravilu» koje govori da ako želite procijeniti stav poslodavca prema zaposlenicima, zavirite u zaposleničke zahode. Ako u zaposleničkim zahodima naletite na npr. neugodne mirise, jednoslojne toaletne papire, poplavljene školjke, puknute daske, sušila za ruke koja ne rade, poluprazne posude za tekući sapun (ili još bolje, sasušene komade jeftinog sapuna), «čučavce» u kojima dok puštate vodu dobivate i besplatno pranje nogu, dok su zato toaleti visokog menadžmenta opskrbljeni uvjetima za jedan dobar privatni wellness, znajte da je moto ispisan na godišnjem izvještaju «zaposlenici su naš najvrjedniji resurs» samo puka fraza. (O tome kako i zahodi mogu promicati korporativnu kulturu pročitajte ovdje.)

Evo nekoliko poslovnih implikacija «konobarskog pravila»:
1. «Znate li vi tko sam ja?» ili «Mogu vas sve kupiti jednim potezom.» govore o tome kako je osoba očito prebrzo došla do moći ili novaca te da će i kao menadžer vrlo često upotrebljavati upravo takve principe onoga što se u literaturi naziva «kondigna moć». Osim toga, pokazuje i svojevrsnu zasljepljenost moći i položajem, koja zamagljuje moć odlučivanja. Moć je opijum za koji su ove osobe spremne učiniti sve, pa čak vam i zabiti nož u leđa.

2. Osobe koje se lako izderavaju i podcjenjuju profesije koje u stvarnom životu smatraju inferiornijima, takve su i prema zaposlenicima. Takve osobe nisu suradnici, jer se smatraju boljima i pametnijima od drugih ljudi. Nisu dobri u timskom radu i nemaju sposobnost mudrog rješavanja nesuglasica. Uz njih možete izgubiti jako puno dobrih zaposlenika, a o demotiviranosti za rad onih koji ostaju ne moramo niti govoriti.

3. Nekonzistentnost u ponašanju govori o nestalnosti vrijednosnog sustava i osobi bez integriteta. Ako je imate za poslovnog partnera, znajte da će sa vama surađivati samo dok ste i sami moćni ili dok traje partnerski «medeni mjesec». Pošto gledaju samo vlastiti interes, okrenut će vam leđa kad stvari pođu po krivu. Kao zaposlenici ove osobe imaju težnju družiti se sa hijerarhijskim moćnicima, te će usrdno povlađivati «šefovskom egu». No, prema svojim podređenima pokazat će svoje pravo lice. Ako vam je stalo do istine koja se događa u vašoj kompaniji preskočite njihova mišljenja jer oni nikada nisu krivi za nastale probleme.

Gomila

4. Osoba koja se može javno izderavati na konobare, očito je sklona takvim ekscesnim nastupima. Na žalost, sa takvim osobama nikada niste sigurni da i u drugim okolnostima, bitnima za poslovanje, nećete doživjeti «scenski nastup» koji vas može koštati potencijalnih i postojećih poslova.

5. Osoba koja ostavlja mizernu ili nikakvu napojnicu pod izlikom da je usluga ili hrana bila loša takva je i prema svojim zaposlenicima. U godišnjim procjenama zaposlenika pronaći će raznorazne čak i banalne pogreške kako bi opravdali nepovećanje ili čak smanjenje plaća. Naravno, uvijek možete očekivati i onu legendarnu rečenicu: «Svi smo zamjenjivi» i «Na tvoje radno mjesto čeka pet drugih osoba.» Takve osobe nemaju sposobnost holističkog sagledavanja nastalih poslovnih problema, a o eventualnoj samo-kritici možete samo sanjati.

U poslovnome svijetu susrećemo se sa spektrom različitih ljudi i pri tome moramo osvijestiti da nitko od nas nije savršen. Posao koji obavljamo samo je jedna od uloga na pozornici onoga što nazivamo ljudskim životom, te samo jedan segment onoga što nas čini ljudskim bićem. Procjenjivati nekoga isključivo na osnovi onoga što radi govori na žalost više o samom procjenitelju nego o osobi koja se procjenjuje.

Nedjelja, 02.06.2013. / mr.sc. Ratka Jurković, svanconsulting.com