Iseljavanje ima i svoju drugu stranu: Hrvati iz inozemstva svojim obiteljima poslali su rekordnu količinu eura

Iseljavanje ima i svoju drugu stranu: Hrvati iz inozemstva svojim obiteljima poslali su rekordnu količinu eura

Novac, odn. doznake iz inozemstva, nema nikakve sumnje, obiteljima u Hrvatskoj znatno su propravile kupovnu moć i povećale potrošnju u zemlji.

Dok europsko gospodarstvo tone i dok analitičari strahuju od recesije, ekonomska aktivnost u Hrvatskoj početkom godine pokazala je znakove jačanja, kao da protuslovi nepovoljnom razvoju događaja u okruženju. Primjerice, promet u trgovinama na malo u veljači je skočio 8,7 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, prema podacima Državnog zavoda za statistiku.

Riječ je o najvećem skoku maloprodaje u Hrvatskoj tijekom posljednjih 12 godina, što se pripisuje boljem stanju u kućnim proračunima građana. Kad se tome pribroje i povoljni podaci za siječanj, u prva dva mjeseca ove godine maloprodaja je porasla 6,4 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. To je važno zato što osobna potrošnja čini 57 posto hrvatskog bruto domaćeg proizvoda (BDP). Ona pridonosi rastu gospodarstva više od javne potrošnje, izvoza i investicija.

Novac iz inozemstva

Stanje u džepovima hrvatskih građana zaista je poboljšano, ali i zbog razloga koji se rjeđe spominju. Nije riječ samo o tome da su strani turisti lani u Hrvatsku donijeli rekordnih 10,1 milijardi eura, što je mnogima u našoj zemlji popravilo standard. Naime, i iseljeni građani prošle su godine poslali u zemlju rekordnih 2,1 milijardu eura doznaka, prema podacima Hrvatske narodne banke.

Doznake iz inozemstva, nema sumnje, obiteljima u Hrvatskoj znatno su propravile kupovnu moć i povećale potrošnju u zemlji. Preračunato, radi se o 15,7 milijardi kuna, ili oko 900 milijuna više nego 2017. Za usporedbu, svim umirovljenicima prošle godine za mirovine je isplaćeno gotovo 40 milijardi kuna. Pretpostavlja se da doznake građana iz inozemstva rastu i početkom ove godine, budući da iseljavanje ne prestaje. To govori kako je stanje u hrvatskom gospodarstvu zapravo loše, a bez dovoljno radnika ne može ni imati dobru perspektivu. Zabrinjavajuće jest da su radnici u inozemstvu putem doznaka poslali Hrvatskoj dvostruko više novca od iznosa stranih investicija.

Istodobno, blagi ulazni trend gospodarstva potvrdili su i podaci Ekonomskog instituta za siječanj. Tada je ekonomska aktivnost (indeks CEIZ) neznatno ojačala u usporedbi s posljednjim tromjesečjem prošle godine. Hrvatski BDP u siječnju je rastao 0,1 posto u odnosu na prethodni kvartal, ali je slabio u odnosu na isto razdoblje prošle godine, prema Institutu. To može značiti da se početkom godine radi o privremenom poboljšanju, prije nego što se gospodarstvo Hrvatske pridruži europskom silaznom trendu.


Ostatak članka pročitajte na: novilist.hr

Ponedjeljak, 08.04.2019.