Borba za liječnike u Europi - školujemo ih za Zapad?

Borba za liječnike u Europi - školujemo ih za Zapad?

Zapad je isisao značajan broj medicinskog osoblja iz jugoistočne Europe

Za Frankfurter Allgemenie Zeitung (FAZ) Andreas Mihm piše iz Beča o tome da je na početku izgledalo da će koronavirus samo okrznuti zemlje na jugoistoku Europe, ali da je sada zaraza udarila svom žestinom.

„Sretne su zemlje koje su najveću zdravstvenu krizu u posljednjih nekoliko desetljeća dočekale s dovoljno medicinskog osoblja," navodi Mihm.

Za teško pogođene zemlje u jugoistočnoj Europi to važi u svakom slučaju u ograničenom obimu. Bečki institut za međunarodna ekonomska uspoređivanja (WIIW) se u jednom od svojih istraživanju pozabavio odljevom medicinskog osoblja iz te regije u zemlje zapadne i sjeverne Europe.

Njemačka, Švicarska, Norveška i Velika Britanija su kao magnet odatle privukli ljude iz te struke. Ekonomska stručnjakinja Isilda Mara kaže da je upravo Njemačka atraktivan iseljenički cilj. Aktualne statistike Savezne liječničke komore to potvrđuju. Prema njima su krajem 2019. najveću stranu grupu liječnika sačinjavali Rumunji, njih je 4785.

Dvoznamenkasti postotak od ukupnog broja liječnika doseljenika zabilježeni su za Srbiju, Kosovo i Sjevernu Makedoniju. Bosna i Hercegovina je s devet posto odmah iza njih. Najveći porast iseljavanja doktora u Njemačku zabilježila je Albanija – 765 doktora s albanskim pasošem bili su registrirani u Njemačkoj krajem 2019, a to je 21 posto više nego godinu dana ranije.

Istraživanje iz Beča pokazuje svu dramatiku ovog trenda. Nigdje u Europi nije broj medicinskih radnika po glavi stanovnika tako nizak kao u Albaniji. I taj trend se za razliku od drugih zemalja nije popravljao. 2010. je sedam posto albanskih liječnika bilo u inozemstvu, a krajem prošle godine čak 18 posto. I u drugim zemljama na jugoistoku Europe brojke pokazuju sličnu tendenciju. Zapadni Balkan ne gubi samo doktore.

Autor navodi da zemlje reagiraju povećanjem broja ljudi na školovanju u ovim zanimanjima: "Na primjer, Rumunjska, Hrvatska, Slovenija, Srbija i Slovačka školuju više doktora i medicinskih sestara u odnosu na prosjek svih 28 država Europske unije. A ipak raspolažu s relativno malo osoblja. Za razliku od njih europske zemlje na zapadu i sjeveru kontinenta ne školuju dovoljno osoblja. Siromašnije zemlje jedva da bi mogle kompenzirati nedostatak medicinskog osoblja dovođenjem stranih radnika.".

Pandemija je, prema autoru, pokazala slabosti zdravstvenih sistema u Europi.

Članak u cijelosti pročitajte na Deutsche Welle.

LinkedIn

LinkedInPratite nas na LinkedIn-u zato što svakodnevno donosimo najnovije oglase, vijesti i savjete za traženje posla i razvoj karijere -> www.linkedin.com/company/posao-hr

LinkedIn - posao.hr

Četvrtak, 23.07.2020. / www.dw.com