Nema više špijuniranja radnika

Tajnog špijuniranja zaposlenika u Njemačkoj više ne smije biti", ističe  stručnjak njemačke Kršćansko-socijalne unije (CSU) Michael Frieser.

Donošenje zakona su potaknule afere u Lidlu i Deutsche Telekomu koji su prisluškivali i snimali svoje zaposlenike.Vladajuća koalicija obećava više pravne sigurnosti za sve strane i namjerava regulirati dosadašnje sive zone. Njemačke parlamentarce su na taj potez nagnale afere špijuniranja u kakve su bili upleteni Lidl i Deutsche Telekom, a kada je izašlo na vidjelo da su njihovi zaposlenici bez njihovog znanja snimani i prisluškivani. Bundestag bi trebao odgovarajući nacrt novog zakona usvojiti već do kraja ovoga mjeseca. Kako javlja Deutsche Welle, prvenstveno bi ubuduće trebala biti zaštićena privatna sfera zaposlenika, pa bi svaki oblik video-nadzora trebao biti zabranjen u svlačionicama, spavaonicama i sanitarnim prostorijama dok bi se strogo definirao video-nadzor na otvorenom. "Njega se ne smije koristiti za općenitu kontrolu ponašanja ili učinkovitosti na radu", objašnjava Gisela Piltz iz liberalne stranke FDP. No, zastupnik socijaldemokrata Gerod Reichenbach i dalje je nezadovoljan jer prostorije za odmor i dalje mogu biti pod video-nadzorom, a ostaje i mogućnost postavljanja skrivenih kamera. Novi zakon je od početka izazivao polemike, a sada na njega pljušte kritike sa svih strana. "Prema mojoj procjeni ovaj zakon neće donijeti veću zaštitu na radu i u radnom odnosu, nego će smanjiti prava zaposlenika na zaštitu osobnih podataka ,a u korist poslodavaca", tvrdi Thilo Weichert, povjerenik za zaštitu podataka savezne pokrajine Schleswig-Holstein.

I njemački sindikati smatraju da planirani zakon neće dovoljno zaštititi radnike. Oni se boje da će omogućiti pohranjivanje, odnosno neku vrstu arhiviranja podataka. U nacrtu, naime, stoji da će se poslodavac smjeti informirati o kandidatu za posao na društvenim mrežama i središnjoj njemačkoj instituciji za provjeru kreditne sposobnosti Schufi.  Novi propisi predviđaju da se ovi podaci mogu tražiti i koristiti samo kada je to potrebno, ali nije definirano što znači "potrebno". To važi i za razgovore za posao. Osim toga, i dalje vrijedi da se osobni podaci poput brojeva bankovnog računa, smiju razmjenjivati između različitih institucija samo u svrhu razotkrivanja kaznenih djela i teških kršenja obveza. Stručnjakinja FDP-a Piltz naglašava da novi zakon definira jasne propise za poduzeća kako bi se spriječila korupcija. Poslodavci se pak žale da će ih on onemogućiti u efikasnom otkrivanju kriminala. Oni bi htjeli da i dalje mogu tajno snimati u slučajevima osnovane sumnje da se čine takva djela u njihovim poduzećima. Njemačka vlada je usvojila sporni nacrt zakona još u ljeto 2010. Nakon prvih čitanja u veljači 2011. gotovo je dvije godine u Bundestagu jer se do sada oko njega nije mogao postići dogovor.

Četvrtak, 17.01.2013. / poslovni.hr