Dok se prosječna američka plaća i dalje smanjuje ima ih koji se ne brinu

Bogati su i u krizi postali još bogatiji

Bogati su i u krizi postali još bogatiji

Lani je njih 74 s najvećim primanjima, prema podacima koje je upravo priopćila Uprava američkoga socijalnog osiguranja, imalo godišnju plaću od 519 milijuna dolara, a 2008 “samo“ 358 milijuna.

Ti najbogatiji, odnosno oni čija je godišnja plaća preko 50 milijuna dolara, lani su zaradili ukupno 38,4 milijarde dolara, a godinu ranije - 11,9 milijardi manje. Drugim riječima, njima je plaća u godini najteže ekonomske krize u zemlji poslije one iz 30-ih godina, porasla za 45 posto. Istodobno prosječna američka godišnja plaća smanjena je za 384 dolara i iznosila je 39.269 dolara. Kada se usporedi vrh s američkim prosjekom, ispada da je 74 najbolje plaćenih zaradilo skoro koliko milijun onih s prosječnom plaćom!

Ove podatke, objavljene uoči izbora za Kongres, američki think-thank Tax Foundation nastojao je prilično relativizirati usporedbom doprinosa najbogatijih i siromašnih poreznoj blagajni države. Ukratko, jedan postotak najbogatijih američkih domaćinstava (onih koja imaju godišnja primanja preko 380.354 dolara) sudjelovalo je u poreznim prihodima zemlje s 38 posto, a 95 posto onih koji imaju najmanja primanja s 41,3 posto.

O tome se upravo vodi žestoka debata, jer je kraj godine i treba riješiti hoće li iduće godine najbogatiji plaćati više na ime poreza ili ne. Predsjednik Barack Obama bi rado za sljedeću godinu povisio stopu poreza za najbogatije Amerikance s 33 na 36 i s 35 na 39,6 posto.

Sadašnje stope su od vremena predsjednika Georgea Busha koji ih je snizio kako bi podržao građane u potrošnji, pripomogao stvaranju novih radnih mjesta i uopće radi poticanja gospodarskih aktivnosti. Pitanje je, međutim, hoće li to Obami uspjeti ako na izborima njegovi demokrati izgube većinu u Kongresu.

Ipak rast BDP-a

U trećem poslovnom tromjesečju američka ekonomija zabilježila je neznatan rast – bruto društveni proizvod je od srpnja do listopada rastao po stopi od 2 posto, dok je u prethodnom kvartalu iznosio 1,7 posto. Za rast je odgovorna veća potrošnja u maloprodaji koja je rasla po stopi od 2,6 posto – najbrže od 2006.

Iako je riječ o pozitivnom trendu, on – kažu ekonomisti – neće utjecati na razmjerno visoku stopu nezaposlenosti, koja je 9,6 posto. Govoreći u jednom čeličani u Marylandu, predsjednik Barack Obama izjavio je da je ubrzanje ekonomskog rasta ‘glavni zadatak’ njegove vlade. U tu svrhu Bijela kuća je započela niz mjera koje pomažu malim tvrtkama, kako bi zaposlile što više novih radnika – rekao je predsjednik Obama.

Nezaposlenost
Dok se stopa nezaposlenosti u Sjedinjenim Državama popela na 9,6 posto, a u Kaliforniji iznosi skoro tri posto više, a glasači kažu da su Amerikancima potrebni poslovi. Na izborima za senatska mjesta kaže se da je otvaranje novih radnih mjesta najvažniji zadatak ove vlade.

Svi žele promovirati biznise koji štite zaštitu okoliša, uz pomoć poreznih olakšica, a dio republikanaca drži kako treba smanjiti poreze i državnu potrošnju kako bi se privatnom sektoru omogućilo otvoriti nova radna mjesta. Kriza na tržištu nekretnina dovela je do naglog rasta nezaposlenosti, a ovo se područje još nije oporavilo, kao ni građevinska industrija koja je u padu od 90 posto.

Četvrtak, 04.11.2010. / Milan Kamatović, slobodnadalmacija.hr