Hrvati štede manje nego prošle godine

Hrvati štede manje nego prošle godine

Istraživanje o navikama štednje u Hrvatskoj, koje je u rujnu ove godine na uzorku od 500 ispitanika provela agencija IMAS za potrebe Erste grupe, pokazalo je da je gotovo 85% građana Hrvatske svjesno važnosti štednje te mjesečno u prosjeku izdvajaju 469 kuna, što predstavlja 41 kunu manji iznos nego lani.

Velika većina građana, njih 83%, kao glavni motiv štednje navodi potrebu stvaranja financijskog zaleđa u slučaju iznenadnih situacija, a potom i stvaranje zaliha za „stare dane“ (19%).

Ukupno 43% građana koristi klasične oblike štednje, 16% ih ulaže u životna osiguranja, a 9% u stambenu štednju. Investicijski fondovi, dionice i obveznice izbor su kod 5% građana, 4% posto njih ulaže u nekretnine, a 3% u dobrovoljnu mirovinsku štednju. Na začelju je ulaganje u zlato i ostale plemenite metale, koji predstavljaju izbor za 1% građana.

Nadalje, oko 15% građana izjasnilo se da su općenito u posljednje dvije, tri godine uštedjeli više, njih 62% uštedjelo je otprilike isti iznos, dok je nešto manje od 20% ispitanika uštedjelo manje.

Zanimljiv je podatak da najviše mjesečno uštedi najmlađa skupina ispitanika, između 15 i 29 godina, i to u prosjeku 587 kuna. Istraživanje također pokazuje da muškarci u prosjeku mjesečno izdvoje 551 kunu, odnosno 162 kune više od žena.

„Relativno visok postotak ulaganja u klasičnu štednju, odnosno razmjerno nizak u alternativne oblike, sugerira da kod hrvatskih građana još uvijek prevladava konzervativniji pristup ulaganju“, ističe Marko Krog, direktor Sektora građanstva Erste banke.

Iako visina primanja ima značajan utjecaj na razinu štednje, zanimljivo je usporediti iznose koje građani u zemljama srednje i istočne Europe mjesečno izdvajaju za potrebe štednje.

Studija pokazuje da s prosječnih 259 eura prednjače Austrijanci. Slijede ih Slovaci s prosječnim iznosom štednje od 111 eura te Česi sa 105 eura. Nakon Mađara sa 65 ušteđenih eura nalaze se Hrvati s mjesečno ušteđena 63 eura, a iza njih nalaze se još Rumunji (57 eura) i Srbi (40 eura).

Prosječni ušteđeni iznosi povećali su se u odnosu na prošlu godinu u svim zemljama osim u Hrvatskoj i Srbiji, a Austrijanci prednjače s 15% većim prosječnim iznosom štednje. Slijede ih Česi s 9% većim izdvojenim iznosom.

Članak je u skraćenom izdanju prenesen s portala poslovni.hr

Ponedjeljak, 28.10.2019. /  www.poslovni.hr