Zašto hrvatski građani dižu kredite? Čak trećina ih podiže zbog troškova života i dugova

Zašto hrvatski građani dižu kredite? Čak trećina ih podiže zbog troškova života i dugova

Početkom ove godine gotovinski krediti dobili su dodatno na popularnosti pa su u siječnju i veljači imali godišnji rast od 15,6 i 15,7 posto, navode novinari Jutarnjeg lista. Centralna banka je prije godinu dana poduzela određene mjere kako bi usporila njihov rast koji je dosegao 11-12 posto, ali on se nije spuštao ispod tih stopa. No, pandemija koronavirusa zaustavila je sve, pa i rast gotovinskih kredita. Štoviše, upravo klijenti koji imaju tu vrstu kredita mahom su zatražili moratorij na otplatu. Na njih se odnosi gotovo 90 posto zahtjeva koje su građani uputili bankama.

Dug koji kućanstva preuzimaju tijekom životnog vijeka HNB dijeli u dvije glavne skupine: hipotekarni, onaj koji je osiguran stambenom nekretninom i obično se preuzima na razdoblje od 20 do 30 godina, te potrošački dug, koji je obično kratkog ili srednjeg roka. Dok su nekad dominirali stambeni krediti, sa snažnim rastom gotovinskih nenamjenskih kredita njihov udjel u ukupnoj strukturi kredita stanovništvu gotovo je izjednačen. Na kraju prošle godine građani su imali 57,4 milijarde kuna stambenih kredita i 52,9 milijarde kuna gotovinskih.

Premda su “gotovinci” mnogo skuplji, građani ih uzimaju za različite potrebe jer imaju druge prednosti: dostupnost, brzinu i jednostavnost. Pozivajući se na Anketu o financijama i potrošnji kućanstava iz 2017. godine, HNB navodi da je zaduženo 41 posto kućanstava: 32 posto njih ima samo potrošački dug, pet posto samo hipotekarni, a četiri posto obje vrste duga.


Izvor: Jutarnji list

 

LinkedIn

LinkedInPratite nas na LinkedIn-u zato što svakodnevno donosimo najnovije oglase, vijesti i savjete za traženje posla i razvoj karijere -> www.linkedin.com/company/posao-hr

LinkedIn - posao.hr

Utorak, 28.04.2020.