Vlada bi zamrzavanje plaća prebacila na lokalnu vlast

Predstavnici Vlade, sindikata i poslodavaca u srijedu će se na sjednici Gospodarsko-socijalnog vijeća odrediti prema prijedlogu Smjernica za vođenje usklađene politike plaća i cijena.

Njima je cilj politiku plaća utvrđenu na razini države, odnosno vraćanje njihove razine na prošlogodišnju proširiti i na jedinice lokalne uprave i javna poduzeća. To, prema prijedlogu koji je pripremljen za GSV, a rađen je uz konzultacije sa socijalnim partnerima, znači da se gradovima i županijama predlaže da sredstva za plaće i druga materijalna prava zaposlenih u jedinicama lokalne i regionalne samouprave, ali i u komunalnim društvima i ustanovama kojima su gradovi i županije osnivači, zadrže na razini iz prošle godine. Gradonačelnicima i županima preporučeno je da svoje i plaće ostalih lokalnih dužnosnika smanje za 10 posto, kao što je to slučaj s dužnosnicima na državnoj razini, dok bi se plaće menadžmenta u lokalnim tvrtkama trebale "uskladiti s realnim okvirima".

Na taj način inicijativa brojnih skupina od sindikata do poslodavaca, kao i same Vlade o usklađivanju plaća lokalnih službenika sa onima na državnoj razini dobiva i "službeni" karakter. No mnogi već sada dovode u pitanje mogućnost da se ona i realizira. Prva prepreka, kažu naši sugovornici iz redova članova GSV-a, je zagrebački gradonačelnih Milan Bandić koji je još u ponedjeljak pred raspravu na GSV-u preduhitrio pojedine prijedloge iz "Smjernica" i smanjio si plaću za 10 posto, ali je istodobno jasno poručio da neće biti rezanja plaća gradskim službenicima. Očekuje se da će u takvom stavu s obzirom na skore lokalne izbore ustrajati, a nije isključeno da se i još neki gradonačelnici povedu za sličnim primjerom.

Na tome, kao i na stavu nekih sindikata da treba braniti plaće lokalnih činovnika, mogao bi smatraju, doći u pitanje dogovor o politici plaća. Vlada u slučaju lokalne administracije nema zakonsko uporište za intervenciju, kao što je to bio slučaj s plaćama javnih službi, pa ne može utjecati na gradonačelnike da se usklade s nacionalnom politikom plaća. No, pitanje je, kaže naš sugovornik, treba li takvu praksu mijenjati, odnosno uvesti mehanizam po kojem bi bila smanjena autonomija lokalnih vlasti u utvrđivanju plaća u slučajevima značajnih promjena makroekonomskih pokazatelja, obzirom da im je glavni prihod porez na dohodak. Kada je riječ o privatnom sektoru, smjernicama se samo načelno predlaže da zadrže zatečenu razinu plaća i zaposlenih. Za privatni sektor je bitnije kako će se javni sektor reagirati na prijedlog da se cijene usluga ne povećavaju, već da se neka izvanproračunska davanja i na razini države i lokalne samouprave smanje.

Mirela Klanac, poslovni.hr

Srijeda, 08.04.2009.