Usporavanje gospodarstva u EU, ali ne i u Hrvatskoj?

Rast gospodarstva u EU posljednjih je kvartala usporio. I u Hrvatskoj je rast BDP-a u zadnjem kvartalu prošle godine usporio (plus od 2,3%), no izgleda da se taj trend nije nastavio i početkom ove godine.

Novinari Jutarnjeg lista izdvajaju neke od važnijih pokazatelja koji sugeriraju kako je rast hrvatskog gospodarstva u prvom tromjesečju ove godine – ubrzao:

1. Rast plaća

Plaće i u 2019. nastavljaju rasti: prosječna neto plaća u Hrvatskoj u prva tri mjeseca ove godine iznosila je 6.411 kuna, što je nominalno za 3,6% više, a realno za 3,1% više nego u prva tri mjeseca prošle godine. Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po satu rasla je i brže: nominalno je bila viša za 5,1%, a realno za 4,6% u odnosu na isto razdoblje lani.

2. Rast zaposlenosti

U Hrvatskoj vjerojatno nitko ne sumnja kako broj nezaposlenih pada, no iz nekog razloga većina ih sumnja kako broj zaposlenih raste; vlada uvjerenje kako broj nezaposlenih osoba pada isključivo kao posljedica iseljavanja. Istina je da je pad broja nezaposlenih velikim dijelom posljedica emigracije, no isto je tako činjenica da broj zaposlenih posljednjih godina zbilja – raste.

3. Rast trgovine na malo (potrošnje)

Rast plaća i rast zaposlenosti rezultira rastom potrošnje: već 55 mjeseci zaredom bilježi se realni rast u trgovini na malo. Podaci DZS-a za prvo tromjesečje ove godine pokazuju da je promet od trgovine na malo, prema kalendarski prilagođenim indeksima, realno porastao za 6,2 posto u odnosu na prvi kvartal 2018. (nominalno plus 6,5 posto), a prema izvornim neprilagođenim indeksima realno za 5,1 posto (nominalno plus 5,3 posto).

4. Rast industrijske proizvodnje

Nakon što je cijelu drugu polovicu prošle godine bilježen pad obujma industrijske proizvodnje, u prva tri mjeseca ove godine imamo pozitivne stope rasta. Kalendarski prilagođena industrijska proizvodnja u prvom tromjesečju ove godine porasla je za 2,7 posto (izvorni indeks: plus 1,6 posto) u odnosu na isto razdoblje lani, dok je samo prerađivačka industrija porasla za 3,8 posto (izvorni indeks: plus 2,5 posto).

5. Rast građevine

Obujam građevinskih radova u 2019. značajno je ubrzao: prema izvornim indeksima, u prva dva mjeseca ove godine (podaci za ožujak još nisu dostupni) porastao je za velikih 13,8 posto u odnosu na isto razdoblje lani. To je najveći porast građevinskih radova na godišnjoj razini još od kraja 2008.

Da će se sličan trend nastaviti sugerira i porast izdanih građevinskih dozvola te vrijednost predviđenih radova: ukupan broj izdanih građevinskih dozvola u prva tri mjeseca ove godine veći je za 8,1 posto, a predviđena vrijednost radova veća je za čak 25,6 posto u usporedbi s istim razdobljem 2018.

6. Brži rast izvoza od uvoza

Nakon što je prošle godine izvoz roba rastao znatno sporije od uvoza roba (3,2 posto naspram 7,9 posto), a čime je deficit robne razmjene RH s inozemstvom povećan za oko 10 milijardi kuna u odnosu na 2017., situacija je početkom 2019. obrnuta pa izvoz raste brže od uvoza. Tako je u prva tri mjeseca ove godine izvoz roba porastao za 8,2 posto, a uvoz roba za 5,0 posto u odnosu na isto razdoblje lani.

Ostatak članka pročitajte na: novac.jutarnji.hr