Unatoč krizi relativno smo sretni

Razina kretanja Nacionalnog indeksa sreće (NIS) u proteklih godinu dana pokazuje da su Hrvati, unatoč lošim ekonomskim kretanjima i političkoj neizvjesnosti, još uvijek relativno sretni ljudi.

U proteklih godinu dana časopis Banka u suradnji s agencijom Hendal i osiguravajućom kućom Allianz provodili su uz pomoć stručnjaka istraživanje o sreći hrvatskih građana. Rezultati ukazuju na stabilnost NIS-a u Hrvatskoj - kroz to vrijeme došlo je tek do blagog pada razine NIS-a sa 63,8 u veljači 2010. godine na 62,6 bodova u veljači ove godine.

Istraživanje je pokazalo da su najsretnije regije Zagreb, Dalmacija i Istra, Gorski kotar i Primorje, gdje je NIS znatno viši nego u Sjevernoj Hrvatskoj, Slavoniji, te Lici, Kordunu i Baniji.

NIS raste s porastom veličine naselja i stupnja obrazovanja stanovništva, a pada sa starenjem ispitanika, pri čemu su muškarci ukupno sretniji od žena. Profil najsretnijeg Hrvata bio bi đak ili student od 15 do 24 godine iz Zagreba ili većeg dalmatinskoga grada, a najnesretnija je nezaposlena žena, umirovljenica ili kućanica starija od 55 godina, slabog obrazovanja, koja živi u malom mjestu na sjeveru Hrvatske, u Slavoniji ili Lici, Kordunu i Baniji.

Na skupu je direktorica Hendala Ines Došen predstavila najnovije istraživanje NIS-a o utjecaju medija na kvalitetu života građana, koje pokazuje da mediji loše utječu na raspoloženje građana, te da su mnogo sretniji oni koji se informiraju preko interneta od onih koji gledaju televiziju.

Na televiziji građani najviše prate informativni program, pri čemu ih više zanima gospodarstvo (31,4 posto) od politike (23,7 posto). Većina građana (68 posto) također smatra da bi mediji trebali više naglašavati realno stanje stvari.

Srijeda, 13.04.2011. / hrt.hr