U profesionalne vatrogasce više ne mogu stariji od 30

U profesionalne vatrogasce više ne mogu stariji od 30

Moramo pomladiti službu, ali do višeg postotka profesionalnih mlađih vatrogasaca trebamo doći prirodnim odljevom, kaže Mladen Jurin.

U hrvatskim profesionalnim vatrogasnim postrojbama uskoro se neće moći zaposliti osobe starije od 30 godina. Vlada je, naime, u parlamentarnu proceduru uputila Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o vatrogastvu kojima se - uz povratak smjenskog rada i ispravljanje nelogičnog osmosatno radnog vremena - predlaže uvođenje dodatnih, dobnih kriterija za prvo zapošljavanje u profesionalne vatrogasne postrojbe. Na izmjene se ide jer su sadašnje zakonske odredbe poticale stvaranje negativne dobne strukture i zapošljavanje osoba starije životne dobi.

»Profesionalne vatrogasne postrojbe postajale su sve starije, čemu je posljedica povećanje postotka profesionalnih vatrogasaca koji ne mogu zadovoljiti na liječničkom pregledu. Na taj način neke postrojbe imaju do 10 posto kadra koji nije sposoban za izlazak na vatrogasne intervencije, a ne može mu se naći odgovarajuće radno mjesto u vatrogasnoj postrojbi«, navodi se u prijedlogu zakonskih izmjena. Upozorava se na »posebno alarmantno stanje u malim postrojbama«, te se predlaže uvođenje dobne granice za prvo zapošljavanje za zanimanje profesionalni vatrogasac.

Glavni vatrogasni zapovjednik Mladen Jurin izjavio je Vjesniku u srijedu da u Hrvatskoj ima 2300 profesionalnih vatrogasaca, od kojih se dvjestotinjak ne može koristiti u vatrogasnim intervencijama.
»Istina je da u sustavu imamo određen broj ljudi koji nisu sposobni odraditi posao na način na koji im je to propisano u rješenju. Zato sada imamo manje operativaca, a takve osobe raspoređujemo na lakša radna mjesta kao što su operativna dežurstva«, objašnjava Jurin.

Prema njegovim riječima, za popravljanje starosne strukture u profesionalnom će vatrogastvu trebati četiri do pet godina.
»Moramo pomladiti službu, ali to se prije svega treba raditi prirodnim odljevom. Na taj ćemo način dobiti viši postotak upotrebljivih profesionalnih vatrogasaca od današnjega«, objašnjava glavni vatrogasni zapovjednik. Vjesnikov sugovornik otkriva da trenutačno vlada velik pritisak kojim se traži osnivanje dodatnih profesionalnih postrojbi, a Jurin kao jedan od razloga navodi činjenicu da sve troškove profesionalnog vatrogastva kod nas pokriva isključivo država kroz minimalne standarde.

»Smatram da u ovom trenutku imamo dovoljan broj takvih postrojbi. Kada bi se sve one do kraja popunile, imali bismo oko 2800 profesionalnih vatrogasaca. Ono što trebamo je jačanje mreže dobrovoljnih društava. To će za hrvatski model biti sasvim dovoljno«, zaključuje Mladen Jurin. Školovanje za zanimanje vatrogasac i vatrogasni tehničar svake godine završi stotinjak polaznika. Jedan dio zapošljava se u industrijskom sektoru, a većina uđe u profesionalni sastav.

Petak, 11.06.2010. / Mile Franičević, vjesnik.com