U ovoj godini rast od 1,5 posto, a iduće ponovno usporavanje

U ovoj godini rast od 1,5 posto, a iduće ponovno usporavanje

Ekonomski institut (EIZ) prognozira 1,5 posto rasta ove godine, no već iduće očekuju ponovno usporavanje gospodarstva na 1,1 posto što je opreznija procjena od HNB-ovih 1,8 posto, no i dalje unutar raspona statističke greške.

Posljednje prognoze Instituta, predstavljene u publikaciji Croatian Economic Outlook Quarterly, blago su povišene u odnosu na rujanske nakon objave dobrih rezultata trećeg kvartala, kao mjesečnog indikatora poslovnog ciklusa te podataka o industrijskoj proizvodnji i trgovini na malo za listopad, kaže ravnateljica EIZ-a Dubravka Jurlina Alibegović.

Ovogodišnji rast najviše gura snažna potrošnja kućanstava zahvaljujući poreznom rasterećenju dohotka s početka godine. Potrošnja bi ukupno mogla porasti 0,9 posto na što povoljno utječu niske cijene goriva i dobri turistički rezultati.

Unatoč pritiscima Europske komisije za kontrolom deficita, državna potrošnja na razini godine zbog izbora porast će 0,4 posto dok će investicije, koje su 2014. dotakle dno, 2015. porasti i više od jedan posto. Turizam i nastavak bržeg rasta izvoza od uvoza, dovest će bilancu plaćanja u plus od 0,8 posto, bez efekta konverzije kredita u franku.

U naredne dvije godine trebao bi uslijediti ubrzani rast investicija, rast potrošnje kućanstava, ali i fiskalna konsolidacija uz pad državne potrošnje dok bi trgovina s inozemstvom trebala pozitivno doprinositi rastu, uz sporije stope rasta izvoza i uvoza. Deficit će ove godine biti 4,5 posto BDP-a, a potom se smanjiti 4 pa na 3,5 posto u 2017. Iduće godine Institut očekuje smanjenje plaća u javnom sektoru te dogovor nove vlade i sindikata javnog sektora o prolongiranju povišice zbog rasta BDP-a.

Ključni faktor rizika ekonomije je politička neizvjesnosti s obzirom da se zasad ne zna hoće li se formirati vlada ili se uskoro raspisuju novi izbori. Ponovljeni izlazak na birališta izvjesno bi odgodio strukturne reforme i potrebno fiskalno stezanje remena što bi utjecalo na negativno utjecalo na državnu potrošnju, investicije, proračunski deficit i stopu rasta BDP-a, zaključili su iz Ekonomskog instituta.

Vijest je preuzeta sa portala poslovni.hr

Utorak, 22.12.2015. / poslovni.hr