U Njemačku se zadnjih godina iselilo čak 370.000 Hrvata, ali jedna druga stvar posebno zabrinjava

U Njemačku se zadnjih godina iselilo čak 370.000 Hrvata, ali jedna druga stvar posebno zabrinjava

"Današnji iseljenici ostavljaju svoja polja i imanja i često žive u njemačkim sobicama", tvrdi Jurić.

Trend iseljavanja iz Hrvatske mogao bi se nastaviti i idućih godina, a pronatalitetna politika neće riješiti baš ništa. Ključno je stvoriti uvjete da ljudi ne žele otići iz zemlje.

Tvrdi to doc. dr. sc. Tado Jurić s Odjela za povijest Hrvatskog katoličkog sveučilišta koji je u Njemačkoj proveo važno istraživanje “Percepcija iseljenika o Hrvatskoj”, piše Slobodna Dalmacija.

U doba Jugoslavije na zapad Europe odselilo se oko 350.000 Hrvata, a u proteklih osam godina iz Hrvatske čak i više, oko 370.000. Obje su države kroz emigraciju smanjivale broj nezaposlenih, a devizne doznake iz inozemstva poticale su lokalnu potrošnju kako onda, tako i sada, iako novi iseljenici ne ulažu ni približno u domovinu kao prijašnji.

Plaća je i onda i sada bila tri puta veća u Njemačkoj nego kod nas. U oba iseljenička vala prevladavali su mladi ljudi između 20 i 35 godina, iako sada ima i više starijih koji odlaze. Velika je razlika, ističe Jurić, u tome što je dijaspora nekoć bila glavni rezervoar za antikomunistička stajališta i domoljubne osjećaje te je dala velik doprinos rušenju Jugoslavije.

Ne žele se vratiti

“Prije su iseljeni Hrvati koristili svaku priliku da posjete domovinu. Danas mnoge, nažalost, više ne zanima vlastiti zavičaj. Prije je samo tri posto njih govorilo da će ostati zauvijek u Njemačkoj, a sada ih je 45 posto. Nekad se htjelo vratiti 80 posto, sada 15 posto Hrvata koji žive u Njemačkoj.

Prijašnji iseljenici nisu imali vlastitu nekretninu, sadašnji u pravilu imaju. Nakad im je bio cilj štedjeti da bi nešto ostvarili u rodnom kraju, prvenstveno sagradili kuću i kupili traktor. Današnji iseljenici ostavljaju svoja polja i imanja i često žive u njemačkim sobicama”, tvrdi Jurić.

Bivša Jugoslavija, za razliku od današnje Hrvatske, imala je migracijsku strategiju i pokazivala veći interes za povratak iseljenih tako što su se otvarale tvornice za povratnike i nudile informacije gdje se mogu zaposliti.

“Dakako, ovdje nije riječ o idealizaciji Jugoslavije, nego činjenici da je čak i totalitarna država imala više razumijevanja za demografska pitanja”, zaključuje Jurić, kako prenosi Slobodna Dalmacija.

Izvor: poslovni.hr

LinkedIn

LinkedInPratite nas na LinkedIn-u zato što svakodnevno donosimo najnovije oglase, vijesti i savjete za traženje posla i razvoj karijere -> www.linkedin.com/company/posao-hr

LinkedIn - posao.hr

Utorak, 17.08.2021. / www.poslovni.hr