Analiza Velimira Šonje

U Hrvatskoj postoji sektor veći od turizma, koji je zapošljavao i u krizi

U Hrvatskoj postoji sektor veći od turizma, koji je zapošljavao i u krizi

Velimir Šonje prikazuje sektor profesionalnih i poslovnih usluga koji u Hrvatskoj čini desetak posto bruto proizvoda. Čak i u krizi, kad je izgubljeno 200 tisuća radnih mjesta, sektor u kojem su arhitekti, konzultanti, oglašivači, pravnici, programeri i drugi uspio je povećati zaposlenost.

U raspravama o zapošljavanju često se spominju tehnološke i strukturne promjene. One određuju posve nove vrste radnih mjesta u modernome gospodarstvu. Kriza je nakon 2008. dodatno ubrzala te promjene i učinila ih vidljivijima.

Mnoge tradicionalne industrije više nisu u stanju povećati zaposlenost. Pritisak na rast produktivnosti rada i u jednoj Njemačkoj je toliko jak, da prerađivačka industrija više nije u stanju dati doprinos rastu zaposlenosti. Robotizacija i umjetna inteligencija postupno zamjenjuju ljude. No, to ne znači – kao što pretpostavljaju tehnološki pesimisti - da u gospodarstvu nema novih radnih mjesta. Kreacija novih poslova preselila se drugdje; ponajprije u sektor profesionalnih i poslovnih usluga.

U ovom se tekstu objašnjava struktura sektora profesionalnih i poslovnih usluga, prikazuje njegov rast i ekonomska važnost, te kratko raspravlja o politikama za njegov razvoj.

Gdje raste zaposlenost
Prema anketi o radnoj snazi, u Njemačkoj se od 2008. do 2014. broj zaposlenih povećao za milijun: s 37,9 na 38,9 milijuna, što je najviša razina u njemačkoj povijesti. Broj zaposlenih u prerađivačkoj industriji u istom je razdoblju smanjen s 8 na 7,7 milijuna. Udjel zaposlenih u industriji pao je ispod 20%. Pri tome su nova radna mjesta nastala drugdje u gospodarstvu. U sektoru koji u Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti poznajemo kao sektor M (stručne, znanstvene i tehničke usluge) otvoreno je više od 200 tisuća. Dakle, svako peto povećanje broja zaposlenih u Njemačkoj ostvareno je u ovom sektoru nakon krize. U sektoru N (administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti) zaposlenost je isto veća, za 60 tisuća nego prije krize.

U Velikoj Britaniji – također interesantnoj ekonomiji koja je puno jače uslužno orijentirana od Njemačke – zaposlenost je 2014. prema anketi o radnoj snazi bila za oko 700 tisuća veća nego 2008. (povećanje na 29,5 milijuna naspram 28,8 milijuna zaposlenih 2008.). Pri tome se zaposlenost u prerađivačkoj industriji smanjila za gotovo 400 tisuća, ali je u sektoru stručnih, znanstvenih i tehničkih usluga broj zaposlenih povećan za gotovo 500 tisuća. U sektoru administrativnih i pomoćnih uslužnih djelatnosti povećanje je bilo veće od 200 tisuća. Dakle, gotovo cjelokupno povećanje broja zaposlenih u Velikoj Britaniji nakon 2008. može se objasniti zapošljavanjem u sektoru profesionalnih i poslovnih usluga.

U Hrvatskoj
Sektor profesionalnih i poslovnih usluga nije lako definirati. Najčešća definicija obuhvaća sektor koji se u Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti označava slovom M (stručne, znanstvene i tehničke usluge), N (administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti) i dio sektora J odnosno ICT, ali bez komunikacija, tako da uključuje samo IT – računalno savjetovanje i programiranje i informacijske uslužne djelatnosti (poput usluga poslužitelja i sl.). Tome se mogu dodati i djelatnosti popravaka računala.

Tako definiran sektor profesionalnih i poslovnih usluga u Hrvatskoj je prema anketi o radnoj snazi zabilježio rast broja zaposlenih u krizi za oko 6 tisuća. U isto vrijeme, ukupan broj zaposlenih od 2008. do 2014. smanjio se za gotovo 200 tisuća. Sektor je bio premalen da bi amortizirao pad u tradicionalnim industrijama; samo u prerađivačkoj industriji i graditeljstvu broj radnih mjesta u krizi smanjio se za po 60 tisuća. Međutim, fascinira činjenica da je i u hrvatskim recesijskim godinama sektor profesionalnih i poslovnih usluga bilježio rast broja zaposlenih. Rast bi sigurno bio još i veći da je Hrvatska zadnjih godina zabilježila rast kao druga srednjouropska gospodarstva.

Pogled izbliza u sektor
Važnost sektora profesionalnih i poslovnih usluga leži u njegovom horizontalnom utjecaju na razvoj i rast produktivnosti cjelokupnoga gospodarstva. Kreativne djelatnosti ili - kako se danas sve češće nazivaju - kreativne industrije, poput programiranja, arhitektonskih i inženjerskih usluga, ispitivanja i testiranja, dizajna, marketinga i istraživanja tržišta – istovremeno poboljšavaju kvalitetu i plasman proizvoda i usluga te efikasnost poslovnih procesa. Radi se o aktivnostima koje i same imaju visok sadržaj dodane vrijednosti i koje omogućavaju tradicionalnim industrijama poput poljoprivrede, prerađivačke industrije, građevinarstva, transporta, turizma i financija da se pomiču više u lancu dodane vrijednosti. U ovu skupinu djelatnosti spadaju i pravne usluge, usluge računovodstva, revizije i poreznog savjetovanja, te prije svega usluge poslovnog savjetovanja i upravljanja.

S druge strane, procesne aktivnosti poput administrativnih usluga, usluga upravljanja odnosima s kupcima (npr. pozivni centri), upravljanja i održavanja objekata, zaštitarskih usluga ili posredovanja u zapošljavanju, same imaju manji sadržaj dodane vrijednosti, ali omogućuju trajno povećanje efikasnosti i produktivnosti u tradicionalnim ekonomskim aktivnostima, kroz specijalizaciju i outsourcing.

Prema anketi o radnoj snazi, ove su djelatnosti u Hrvatskoj 2014. zapošljavale oko 100 tisuća osoba. Međutim, to nije realna slika veličine i važnosti sektora profesionalnih i poslovnih usluga. Strukturne poslovne statistike DZS-a pokazuju da su poduzeća iz ovog sektora zapošljavala oko 140 tisuća osoba.

S obzirom na vrlo različite podatke o ukupnom broju zaposlenih iz različitih statističkih izvora, nezahvalno je govoriti o udjelu u ukupnom broju zaposlenih. Međutim nećemo pogriješiti ako govorimo o udjelu od desetak posto. Sličan udjel (9,3%) ove djelatnosti bilježe kada se mjeri udjel u bruto dodanoj vrijednosti prema stalnim cijenama. Stoga se može zaključiti da profesionalne i poslovne usluge zauzimajući oko desetine gospodarstva predstavljaju njegov važan dio, i taj udjel je sličan kao u drugim europskim zemljama...

Pročitajte cijelu vijest na linku.

Petak, 09.10.2015. / index.hr