Tržište rada: Nedostaje zidara, konobara, matematičara...

ZidarAko se gleda regionalno, broj zaposlenih je porastao samo u Ličko-senjskoj županiji, dok su sve ostale županije zabilježile pad zaposlenosti.

Unatoč gospodarskoj krizi i rastu nezaposlenosti, skoro 25 posto hrvatskih poslodavaca prošle je godine imalo poteškoće u pronalaženju radnika, a čak 38,2 posto njih pritom nije moglo pronaći radnika traženog zanimanja.
Pokazalo je to istraživanje tržišta rada, odnosno anketa poslodavaca koju je početkom godine proveo Hrvatski zavod za zapošljavanje među 12.620 poslodavaca. Prošle je godine kod tih poslodavaca bilo manje novozaposlenih nego otpuštenih radnika. Odnosno, zaposleno je 115.063 radnika, dok je istodobno prestalo raditi 131.995 radnika.

Najveći pad zaposlenosti doživjeli su građevinarstvo, prerađivačka industrija te sektor prijevoza i skladištenja. Veći je broj zaposlenih, pak, potkraj prošle godine u odnosu na godinu ranije bio kod onih poslodavaca koji se bave nekretninama, obrazovanjem, administrativnim poslovima te zdravstvenom zaštitom i socijalnom skrbi. Ako se gleda regionalno, broj zaposlenih je porastao samo u Ličko-senjskoj županiji, dok su sve ostale županije zabilježile pad zaposlenosti.

Stoga je zanimljiv podatak da je 24,8 posto anketiranih poslodavaca, i to iz raznih sektora, izjavilo kako su imali poteškoća u pronalaženju odgovarajućih radnika. Točnije, poslodavci s područja građevinarstva tražili su, a nisu mogli pronaći zidare, tesare, armirače, stolare te građevinske inženjere. Ugostitelji, pak, nisu mogli doći do potrebnih konobara, kuhara, sobarica te slastičara. U prerađivačkoj je industriji nedostajalo šivača, bravara, pekara, inženjera strojarstva i elektrotehnike te elektroinstalatera i brodomontera. Što se tiče obrazovnog sustava, nedostajalo je učitelja ili profesora matematike, engleskog i njemačkog jezika te fizike.

U trgovini pak nije bilo dovoljno prodavača i trgovaca, a od ostalih zanimanja nedostajali su zaštitari, šivačice, doktori medicine i medicinske sestre te magistri farmacije.

Dio poslodavaca izjasnio se da ima potrebe za dodatnim obrazovanjem radnika i to prije svega kako bi stekli uža strukovna znanja, znanje rada na računalu, vještine timske suradnje i komunikacije, znanje stranih jezika te vještine ophođenja s klijentima.

Četvrtak, 22.07.2010. / vjesnik.com, Ivana Knežević