Što nam donosi novi Zakon o obveznim mirovinskim fondovima?

Što nam donosi novi Zakon o obveznim mirovinskim fondovima?

Obvezni mirovinski fondovi uskoro bi mogli izgledati puno drugačije nego u ovom trenutku, a to bi moglo potpuno promijeniti odnos obveznika prema izboru fondova.

Naime, čak 90 posto novozaposlenih uopće ne bira svoj mirovinski fond jer ih to ne zanima, pa klijent nekog fonda postaju inerciji, odnosno pravilniku koji kaže da se novi klijenti raspoređuju sukladno imovini.

Od iduće godine mijenja se Zakon o obveznim mirovinskim fondovima, o čemu smo već pisali, a do ulaska u Europsku Uniju imovina fondova iz kojih će nam se isplaćivati mirovine podijelit će se na tri podfonda.

Odlikovat će ih različita razina prinosa i rizika, a iako je riječ o ideji staroj nekoliko godina, izgleda da će konačno stupiti na snagu. 

U 2013. dogodit će se reforma u tri podportfelja: A,B i C. Portfelj A je za najmlađe i uključuje najviše rizika: Ulagat će se u dionice i korporativne obveznice i do 60 posto fonda. Tu može biti velike zarade, ali i pada vrijednosti u lošim godinama.

Zato su mirovinci predložili i zakonodavac navodno usvojio da se nikoga automatski ne prebacuje u taj portfelj, već da samo novozaposleni uplaćuju novac u rizični portfelj, ako ne žele drugačije. Inače, fond A je namijenjen onima do 40. godine starosti.

Svatko u toj dobi može tražiti da se njegovi doprinosi oplođuju na ovaj način, ali od prevelikog riskiranja Zakon će štititi građane sklone višem riziku tako da se bez obzira na inzistiranje mirovine u podporfelju A mogu držati najdulje do 50. godine života, piše tportal.hr.

Portfelj B kombinira obveznice i puno manje dionica i vrlo podsjeća na sadašnji portfelj mirovinskih fondova. Oni trenutno imaju svega 12 posto u dionicama i više od 60 posto imovine plasirane u obveznice. Srednja razina rizika je za obveznike stare od 40-55 godina, nakon čega ih se seli u konzervativni portfelj C u kojem štede do mirovine

U zadnjoj fazi mirovinske štednje čuva se zarađeno tako da se ulaže isključivo u obveznice i depozite u bankama, što nosi male prinose do 6 posto, ali vrlo sigurne. Ono što je pozitivno kod promjena je da svatko, u okviru limita koji će biti postavljeni zakonom odlučiti što će sa svojom mirovinom, pa tako netko tko se tek zaposlio može odlučiti štedjeti cijeli život u podportfelju C.

Četvrtak, 25.10.2012. / poslovni-savjetnik.com