Rad u inozemstvu gubi privlačnost, a odnosi na radnom mjestu ostaju prioriteti, otkriva globalna studija BCG i The Networka

Rad u inozemstvu gubi privlačnost, a odnosi na radnom mjestu ostaju prioriteti, otkriva globalna studija BCG i The Networka

Nedavno je The Network u suradnji s Boston Consulting Groupom, globalnom konzultantskom tvrtkom vodećom u svijetu na području izrade poslovnih strategija, i posao.hr-om, liderom među portalima za zapošljavanje na hrvatskom i inozemnim tržištima,  proveo istraživanje Global Talent Study 2018, u svrhu propitivanja javnosti i spremnosti na mobilnost i rad u inozemstvu. Rezultati su i više nego iznenađujući!

Njemačka je trenutno ispred Velike Britanije, a ispred Njemačke su po privlačnosti za rad samo Sjedinjene Američke Države, otkriva iznimno opsežna anketa među 366 tisuća ljudi u 197 zemalja svijeta. Zaposlenicima su draže kompanije u kojima su važni kolegijalni odnosi i ravnoteža posla i privatnog života.

Globalno, ljudi su u posljednjih nekoliko godina manje spremni seliti se zbog posla u inozemstvo, što otežava posao kompanijama i zemljama koje se pouzdaju u imigraciju kao rješenje problema s radnom snagom, stoji u studiji Decoding Global Talent 2018, koju su zajednički proveli i objavili The Boston Consulting Group i The Network. Studija otkriva kako su zaposlenici generalno više fokusirani na intrinzične nagrade na poslu, poput dobrih odnosa na radnom mjestu, nego isključivo na plaću.

 

Čak 57 posto svih zaposlenika danas kaže da bi se preselilo u drugu zemlju u potrazi za poslom. Riječ je o velikoj brojci, koja je ipak sedam posto niža nego 2014., kad je BCG prošli puta zajedno s The Networkom (globalnom platformom više od pedeset vodećih portala za zapošljavanje, prethodno provodio anketu. Smanjeni entuzijazam za emigraciju jedno je od najzanimljivijih otkrića studije u koju je bilo uključeno 366 tisuća radnika i šest tisuća stručnjaka za ljudske resurse u 197 zemalja svijeta, baš u vrijeme kad je pitanje imigracije i slobodne trgovine ponovno u fokusu u velikom broju zemalja.

Čini se kako su upravo te rasprave utjecale na stavove ispitanika o mnogim tradicionalnim destinacijama za traženje zaposlenja, pa su tako neke zemlje postale atraktivnije, dok je drugima privlačnost kao destinacijama za traženje posla u padu. Čak i kod zemalja čije se mjesto na listi nije promijenilo, ipak je kod potencijalnih imigranata iz nekih zemalja došlo do novih stavova o useljavanju.

Primjerice, dok su SAD i dalje globalno najprivlačnija destinacija za traženje posla, zbog volatilnosti politika, građani iz Meksika i desetak drugih zemalja SAD više ne vide kao svoj prvi izbor za traženje posla.

Dinamika koja utječe na rang listu

Uspon Njemačke na mjesto druge najprivlačnije destinacije za traženje posla događa se u vrijeme kad druge europske države, poput Velike Britanije i Švicarske postaju sve opreznije oko useljavanja. To je Njemačku, koja je relativno otvorena, učinilo privlačnijom od europskih konkurenata. Njemačka je sad tri mjesta ispred Velike Britanije, pet mjesta ispred Francuske, šest mjesta ispred Švicarske i sedam ispred Italije.

„Njemačka se pretvara u pravi magnet za talente“, kaže Rainer Strack, jedan od autora studije i stariji partner u BCG-u: „Drugo mjesto na rang listi zemalja koje su najprivlačnije za traženje posla tek je dio cjelokupne priče. Njemačka je druga najatraktivnija i za mlađe od 30 godina starosti, ljude s magisterijima i doktoratima, kao i stručnjake za digitalno. Riječ je o kadrovima koje želi svaka zemlja, a posebno su važni Njemačkoj, čija populacija stari“.

Uz Njemačku u cjelini, raste privlačnost i Berlinu kao središtu za razvoj start-up kompanija. Berlin je trenutno treći najprivlačniji grad za traženje posla, dok je 2014. bio na šestom mjestu.

Političke promjene objašnjavaju i niži renking Velike Britanije u 2018. u odnosu na 2014., s drugog je pala na peto mjesto najpoželjnijih zemalja za traženje posla.

„Donošenje odluke o traženju posla u drugoj zemlji je osobna stvar pojedinca“, tumači Mike Booker, direktor The Network i suautor izvještaja: „No postoje i druge stvari, poput nesigurnosti oko budućih politika država. Zanimljivo je da smo otkrili da neki gradovi imaju drugačiji 'brend', u odnosu na svoje zemlje, što je slučaj s Velikom Britanijom. Dok je neizvjesnost u Velikoj Britaniji jedan od razloga zbog kojih je ta zemlja kod stranih radnika postala manje privlačna, London je globalno i dalje najatraktivniji grad za traženje posla“.

Među gradovima, na drugom je mjestu New York, ispred Berlina. No, anketa pokazuje da su sve zanimljiviji i gradovi koji nisu na razvijenom Zapadu, poput Dubaija u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, koji je ušao u top deset gradova, a snažno se popeo i Abu Dabi. Na Dalekom istoku nastavlja rasti popularnost Hong Konga.

Gdje je mobilnost pala, a gdje je porasla?

Pad mobilnosti očitiji je u nekim zemljama u razvoju. Primjerice, 33 posto Kineza je ove godine bilo spremno odseliti zbog posla, što je dramatičan pad u odnosu na 2014., kad je taj postotak iznosio 61 posto. Kineski su radnici među najmanje zainteresiranima za selidbu zbog posla. Radnici u Poljskoj, Hrvatskoj, Sloveniji i Rumunjskoj su trenutno ispod prosjeka, dok su 2014. bili daleko iznad. Riječ je o zemljama čija su gospodarstva trenutno u fazi rasta, pa neke od njih nude bolja radna mjesta.

Studija pokazuje kompleksnu dinamiku mobilnosti na primjeru šest zemalja, čiji su stanovnici danas više zainteresirani za selidbu zbog zaposlenja nego što su bili prije četiri godine. To su ljudi iz Brazila i Indije. Neki su ljudi iz Sjedinjenih Država i Velike Britanije, gdje veća otvorenost migracijama ima i geopolitičku komponentu.

Postoji i tip radnika čija je volja da idu raditi u inozemstvo natprosječna. Primjerice, 67 posto ljudi koji su stručnjaci u izradi kompjuterskih sučelja, mobilnih aplikacija, kao i stručnjaci za umjetnu inteligenciju ili strojno učenje, izjavili su kako su spremni odseliti u drugu zemlju radi boljeg radnog mjesta, kaže anketa. To je deset posto više od globalnog prosjeka.

Kako je Hrvatska prošla u izvještaju „Decoding Global Talent 2018“?

Istraživanje je obuhvatilo četiri područja: privlačnost zemalja, spremnost i razloge za selidbu u inozemstvo, poželjne poslove i ponudu poslova i demografska obilježja.

Za radnike koji žele doći raditi u Hrvatsku iz drugih zemalja, Hrvatska je u odnosu na istraživanje iz 2014. godine pala za 12 mjesta i sada je 62. zemlja na svijetu privlačnosti stranim radnicima. I dalje je u postotku najprivlačnija radnicima iz Bosne i Hercegovine, dok su na drugom mjestu radnici iz Slovenije koji bi željeli doći raditi u Hrvatskoj. Kod radnika iz obje zemlje nije došlo do promjene u odnosu na 2014. Na trećem su mjestu radnici iz Češke Republike, također bez promjene na listi u odnosu na 2014. godinu. Prema postotku radnika koji bi željeli doći raditi u Hrvatsku, na četvrtom su mjestu radnici iz Srbije, kod kojih je Hrvatska skočila za tri mjesta, a na petom su mjestu Slovaci, kojima je Hrvatska manje atraktivna nego prije četiri godine. Na šestom mjestu su radnici iz Austrije. Austrijski ispitanici koji žele doći raditi u Hrvatsku skočili su za sedam mjesta na šestu poziciju, a slijede ih Poljaci, Norvežani, Mađari i Finci. Mađarima je Hrvatska za čak 12 mjesta privlačnija nego u ispitivanju od prije četiri godine, dok su Finci 2018. daleko manje zainteresirani za dolazak u Hrvatsku zbog posla.

Prije četiri godine, čak je 80 posto ispitanih hrvatskih radnika izrazilo spremnost na odlazak u inozemstvo zbog posla, a u 2018. ta je brojka pala na 48 posto, što je ispod globalnog prosjeka od 57 posto. No, kad se te radnike segmentira, brojke su ipak dramatičnije: čak 54 posto mladih do 30 godina starosti je 2018. odgovorilo da žele odseliti iz Hrvatske u potrazi za poslom, kao i 50 posto, odnosno svaka druga anketirana osoba sa završenim fakultetom.

Za građane Hrvatske, na vrhu top liste najprivlačnijih zemalja za selidbu u potrazi za poslom i dalje je Njemačka, a slijede Austrija koja je na drugom mjestu zamijenila Veliku Britaniju. Za pet mjesta je skočila privlačnost Australije koja je četvrta najpoželjnija građanima RH, dok je peta Švicarska. Na šestom mjestu je Švedska koja je pala za jedno mjesto, a za jedno mjesto pale su i SAD, na sedmo mjesto. Osma je Kanada, a deveta i deseta su Danska i Norveška.

Pet najvažnijih razloga zbog kojih građani RH sele iz Hrvatske u potrazi za poslom su redom: bolji životni standard, bolje karijerne prilike, želja za osobnim rastom, ekonomska nesigurnost u Hrvatskoj i stjecanje radnog iskustva.

Hrvatskim su radnicima najvažnije ove karakteristike radnog mjesta, redom:

Dobra ravnoteža rada i privatnog života, dobri odnosi s kolegama, priznanje za dobro odrađen posao, dobri odnosi s nadređenima, mogućnosti profesionalnog napredovanja, dok je visina plaće tek na šestom mjestu. Slijede financijska stabilnost poslodavca,  zanimljiv posao, sigurnost radnog mjesta i na kraju kreativna i inovativna radna sredina.

U Hrvatskoj su u istraživanju sudjelovala 4295 radnika, od kojih 62 posto žena i 36 posto muškaraca, dok se dva posto nije htjelo izraziti o rodu. 46 posto ispitanih ima magisterij, slijede tzv. sekundarne kvalifikacije s 31 posto, 15 posto sveučilišnih prvostupnika, sedam posto doktora znanosti te ostali. Najveći broj ispitanika je između 29 i 39 godina starosti.

"Među radnicima u Hrvatskoj se drastično smanjila privlačnost rada u inozemstvu, no ona je još uvijek izrazito visoka. Gotovo svaki drugi hrvatski građanin spreman je odseliti i raditi u inozemstvu. Posebice je to naglašeno među mlađom populacijom. Razlog pada leži u činjenici da je gospodarska situacija bila izrazito nepogodna prije četiri godine za prosječnog hrvatskog građanina. Hrvatska je proživljavala tešku recesiju, a nezaposlenost, posebice u mlađoj populaciji, bila je prevelika. Situacija se u međuvremenu promijenila. Mnogo mladih ljudi napustilo je domovinu u potrazi za boljim životom i izvjesno je da će se u idućih nekoliko godina taj trend nastaviti, silaznom putanjom", zaključio je Hrvoje Brkić, voditelj portala za zapošljavanje - Posao.hr.

Naglašena važnost međuljudskih odnosa i ravnoteže posla i privatnog života

Uz promjene globalne spremnosti na selidbu radi pronalaska radnog mjesta, anketa naglašava i još jednu izazovnu realnost za kompanije: globalno radnici veliki naglasak stavljaju na dobre odnose s kolegama i nadređenima, kao i ravnotežu posla i privatnog života. Naglasak na tim 'mekšim' elementima posla, u odnosu na plaću, koja je tek osma po važnosti na globalnoj listi faktora za zadovoljstvo poslom, nije se promijenio od ankete provedene pred četiri godine. Autori izvještaja kažu kako će se kompanije morati promijeniti žele li nastaviti privlačiti radnike s vještinama i talentima koji će im trebati u budućnost. No, postoje varijacije u zadovoljstvu poslom, ovisno o zemlji i regiji. Dok u zapadnoj Europi sigurnost radnog mjesta nije na vrhu liste prioriteta zbog mehanizama zaštite radnika, na prvom je mjestu u zemljama poput Indonezije i Malezije.

Slično, razvoj karijere nisko je na listi prioriteta u velikom broju zemalja sa zrelim ekonomijama. Ali, na vrhu je liste prioriteta u zemljama čije ekonomije i poslovni običaji su u ranijoj fazi razvoja, poput Kine, Indije, Maroka ili Turske.


Četvrtak, 02.08.2018.
Oglasnik grupacija:
posao.hr oglasnik.hr auti.hr edukacija.hr
Pomozite poboljšati Posao.hr Pošaljite nam svoje komentare