Popis deficitarnih zanimanja u PGŽ-u sve je duži. Kronično fali nastavnika, odgajatelja, knjižničara, arhitekata i medicinara

Popis deficitarnih zanimanja u PGŽ-u sve je duži. Kronično fali nastavnika, odgajatelja, knjižničara, arhitekata i medicinara

PGŽ-u sada kronično nedostaje cijeli niz nastavničkih zanimanja kao što su nastavnici matematike, informatike, biologije, kemije i geografije...

Medicina, strojarstvo, računarstvo, elektrotehnika, rehabilitacija, farmacija, logopedija, građevinarstvo, socijalna pedagogija i brodogradnja – samo su neka od područja u kojima prema mišljenju Hrvatskog zavoda za zapošljavanje treba povećati upisne kvote ili uvesti stipendije, jer riječ je o područjima čiji su stručnjaci deficitarni na primorsko-goranskom tržištu rada.

Uskladiti potrebe

Popis deficitarnih zanimanja svake je godine sve duži, a onih suficitarnih za koje Zavod preporuča smanjenje upisne kvote sve kraći. Prema analizi Zavoda, primorsko-goranskom tržištu rada trenutačno kronično nedostaje i cijeli niz nastavničkih zanimanja kao što su nastavnici matematike, informatike, biologije, kemije i geografije, a manjka i glazbenih pedagoga, odgajatelja, kineziologa, knjižničara, arhitekata, geodeta te medicinskih laboranata. Nedostaje i medicinskih sestara, kao i primalja. Istovremeno, jedino čega na tržištu rada ne nedostaje kada je u pitanju radna snaga s visokom stručnom spremom su ekonomisti, pravnici i završeni studenti logistike i menadžmenta u pomorstvu i prometu.

Sve se to može iščitati iz Preporuka za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja, a riječ je o analizi koja pokazuje koja su srednjoškolska i visokoškolska zanimanja deficitarna na 20 područja u Hrvatskoj i za koja bi trebalo povećati kvote te koja su suficitarna i u kojima bi trebalo smanjiti broj upisanih i stipendiranih. Ideja analize je da se kvote i broj stipendiranih usklade s potrebama tržišta rada, odnosno da se umanji strukturna neusklađenost između ponude rada i potražnje za radom, što je jedan od glavnih dugoročnih problema hrvatskog tržišta rada. Analiza i prognoza potreba tržišta rada za pojedinim zvanjima provedena je na osnovi statističkih podataka i relativnih pokazatelja o zapošljavanju nezaposlenih osoba prema obrazovnom programu koji su završile, podataka o nedostatku radnika pojedinih zvanja dobivenih anketom poslodavaca te kvalitativnih dojmova savjetnika stečenih iskustvom posredovanja pri zapošljavanju. U obzir su uzete strategije i planovi gospodarskog razvoja, odnosno razvoja pojedinih sektora na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. U preporukama se ističe i da su u obzir uzeti i podaci o broju već upisanih učenika i studenata u pojedine obrazovne programe te promjene upisnih kvota za srednje škole i visoka učilišta tijekom protekle godine.

Višegodišnje restrikcije

Medicina, strojarstvo, računarstvo, elektrotehnika, rehabilitacija, farmacija, logopedija, građevinarstvo, socijalna pedagogija i brodogradnja – samo su neka od područja u kojima prema mišljenju Hrvatskog zavoda za zapošljavanje treba povećati upisne kvote ili uvesti stipendije, jer riječ je o područjima čiji su stručnjaci deficitarni na primorsko-goranskom tržištu rada.

Uskladiti potrebe

Popis deficitarnih zanimanja svake je godine sve duži, a onih suficitarnih za koje Zavod preporuča smanjenje upisne kvote sve kraći. Prema analizi Zavoda, primorsko-goranskom tržištu rada trenutačno kronično nedostaje i cijeli niz nastavničkih zanimanja kao što su nastavnici matematike, informatike, biologije, kemije i geografije, a manjka i glazbenih pedagoga, odgajatelja, kineziologa, knjižničara, arhitekata, geodeta te medicinskih laboranata. Nedostaje i medicinskih sestara, kao i primalja. Istovremeno, jedino čega na tržištu rada ne nedostaje kada je u pitanju radna snaga s visokom stručnom spremom su ekonomisti, pravnici i završeni studenti logistike i menadžmenta u pomorstvu i prometu.

Sve se to može iščitati iz Preporuka za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja, a riječ je o analizi koja pokazuje koja su srednjoškolska i visokoškolska zanimanja deficitarna na 20 područja u Hrvatskoj i za koja bi trebalo povećati kvote te koja su suficitarna i u kojima bi trebalo smanjiti broj upisanih i stipendiranih. Ideja analize je da se kvote i broj stipendiranih usklade s potrebama tržišta rada, odnosno da se umanji strukturna neusklađenost između ponude rada i potražnje za radom, što je jedan od glavnih dugoročnih problema hrvatskog tržišta rada. Analiza i prognoza potreba tržišta rada za pojedinim zvanjima provedena je na osnovi statističkih podataka i relativnih pokazatelja o zapošljavanju nezaposlenih osoba prema obrazovnom programu koji su završile, podataka o nedostatku radnika pojedinih zvanja dobivenih anketom poslodavaca te kvalitativnih dojmova savjetnika stečenih iskustvom posredovanja pri zapošljavanju. U obzir su uzete strategije i planovi gospodarskog razvoja, odnosno razvoja pojedinih sektora na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. U preporukama se ističe i da su u obzir uzeti i podaci o broju već upisanih učenika i studenata u pojedine obrazovne programe te promjene upisnih kvota za srednje škole i visoka učilišta tijekom protekle godine.

Višegodišnje restrikcije

S činjenicom da je iz preporuka vidljivo da je popis deficitarnih zanimanja za Primorsko-goransku županiju sve dulji, a suficitarnih sve kraći slaže se i rektorica Sveučilišta u Rijeci prof. dr. Snježana Prijić Samaržija.

– Iz ove činjenice, prije svega, jasno iščitavam trend demografskih prijetnji sve manjeg broja studenata, pa posljedično i zaposlenika, kako zbog pada nataliteta tako i pojačanih migracija. Također, čini se da su povećane potrebe regije zbog pojačane poslovne aktivnosti, ali i povećanja aktivnosti u javnom sektoru, posebice javnom zdravstvu, socijali te odgoju i obrazovanju.

Drugo, vide se posljedice smanjene dinamike razvoja postojećih sveučilišta u Hrvatskoj, odnosno zabrane zapošljavanja. Višegodišnje restrikcije, a posebice pandemijski državni proračun onemogućuje povećanje kvota na deficitarnim i traženim studijima zbog nemogućnosti povećanja nastavničkog kapaciteta. Primjerice, na popisu deficitarnih zanimanja su studijski programi koji se izvode na Sveučilištu poput Ranog i predškolskog odgoja, Računarstva, Medicine, Logopedije, Sestrinstva, Primaljstva, Farmacije i drugi koji popunjavaju kvote u ljetnom roku, ali gdje je povećanje upisnih kvota nemoguće zbog nedostatnih nastavnih kapaciteta. Treće, sama činjenica da su na popisu deficitarnih studija studijski programi koji se izvode na Sveučilištu, a već godinama se ne popunjavaju postojeće kvote – poput Matematike i Fizike nastavnički smjer ili Brodogradnje – ukazuje na problem smanjenog interesa studenata za ova zanimanja. Iako Ministarstvo znanosti i obrazovanja nudi atraktivne stipendije za STEM područje, i dalje je interes nedostatan zbog širih društvenih okolnosti, pojašnjava rektorica...

Cijelu vijest pročitajte na novilist.hr

LinkedIn

LinkedInPratite nas na LinkedIn-u zato što svakodnevno donosimo najnovije oglase, vijesti i savjete za traženje posla i razvoj karijere -> www.linkedin.com/company/posao-hr

LinkedIn - posao.hr

Četvrtak, 13.01.2022. / novilist.hr