RAD NA CRNO NAJVEĆA PLJAČKA DRŽAVE: U ISTRI SAMO OVE GODINE ULOVLJENO 57 POSLODAVACA KOJI KRŠE ZAKON

Plate kaznu pa opet u ilegalu! Isplati im se...

U državni se proračun u prvih sedam mjeseci slilo nešto više od milijun kuna koje su za ukupno 36 ilegalna radnika uplatili istarski poslodavci.

Dok je rada - bit će i rada na crno. Sivoj ekonomiji nemoguće je stati na kraj, a još je teže iskorijeniti rad na crno, koji osobito cvjeta, bar u Istri, u ljetnim mjesecima. U ilegalne poslove najčešće su uvučeni manji ugostiteljski obrti, a žrtve koje svjesno pristaju na takav oblik zarade uglavnom su zaposlene na pomoćnim poslovima u kuhinji, restoranima ili kafićima. Više od 80 posto malih poduzeća u Istri radnike uredno plaća putem platnih lista, a ostatak novca daje se u kesu i ispod pulta, tvrdi sindikalac Bruno Bulić, poručujući da je rad na crno najveća pljačka države i rak-rana društva.

Po njegovim riječima, oko 50 posto srednjih poduzeća u Istri prakticira takav ilegalan način zarade, a na gubitku su pošteni poslodavci koji uredno plaćaju sve doprinose i poreze pa istovremeno poslodavci angažiranjem radnika na crno predstavljaju nelojalnu konkurenciju svojim kolegama.

Ilegalni iznajmljivači male ribe
- S obzirom na to u kakvoj državi živimo, nije ni čudo da takav posao cvjeta. Neće nikada biti moguće do kraja iskorijeniti rad na crno, ali činjenica je da država nije poduzela oštrije mjere da se to na bilo koji način smanji. Male su ribe ilegalni iznajmljivači apartmana oko kojih su ovih dana uprizoreni pravi igrokazi, jer najveće rupe u proračunu nastaju zbog posljedica rada na crno, rekao je Bulić.
Naglašava da se sindikatu nije obratio niti jedan radnik iz sektora graditeljstva čija je plaća bila provedena kroz porezni sustav, a isto je, tvrdi, i s ugostiteljstvom. Prijašnjih je godina isti problem bio i s kooperantima Uljanika, no to se, veli Bulić, sada raščistilo.
- Da bi država bila socijalna, mora se uloviti u koštac s radom na crno, no veliki problem predstavlja tromo i neučinkovito pravosuđe. Rad na crno čak predstavlja legalan način bogaćenja pojedinaca, a od toga nisu cijepljene ni neke europske zemlje. Primjerice, u komunalnom sustavu u Londonu na crno radi oko 10 tisuća radnika, dok u Španjolskoj u staklenicima na taj način također zarađuje velik broj ljudi. Svi su svjesni da takvih poslova ima, no u državi u kojoj je na snazi sprega kapitala i politike nema jasnih poruka koje bi odavale da je nekome uistinu stalo da se ta pošast zaustavi, kaže Bulić.

Postrožiti kontrole!
Koordinatorica odnosa s javnošću u Sindikatu turizma i usluga Hrvatske Maja Mirt Bićanic potvrđuje da se ilegalni poslovi odvijaju u manjim ugostiteljskim objektima, dok takvih primjera nema u velikim hotelskim kućama, - Uglavnom je to posao u kafićima, restoranima, graditeljstvu i trgovini. Već je svima poznata fraza "neka institucije rade svoj posao", no događa se da inspekcija dođe, zatekne poslodavca u prekršaju, poslodavac plati kaznu i ponovno sve krene po starom. U malim sredinama inspekcija ponekad zažmiri, a gazda kafića ili restorana zatečenog radnika u prekršaju predstavlja kao kćer ili sina, veli Mirta Bićanić i naglašava da bi državi trebalo biti u interesu postrožiti kontrole i tako puniti proračun, a da kratkoročne mjere i žmirenje na jedno oko nikome nisu od koristi.

Najjednostavniji prikaz rada na crno jest kada se radnici prijave na minimalac, a razliku do svoje pune plaće dobivaju u gotovini. Sindikati se slažu da situaciju na tržištu rada treba raščistiti i spriječiti nelojalnu konkurenciju, a prije svega važno je osiguravanje pravnog statusa radnika.
Tijekom ove godine u Istri je samo u djelatnosti ugostiteljstva i turizma inspekcija na teren izašla 371 put te je do 27. srpnja u prekršaju ulovljeno 57 poslodavaca. Prema podacima riječke područne jedinice Državnog inspektorata, inspekcija je privremeno zapečatila tri objekta u trajanju od 30 dana, od kojih se niti jedan nije nalazio na području Pule. Naime, inspektori rada su za 19 poslodavaca usmeno izrekli zabranu obavljanja djelatnosti dok ne otklone nedostatke u poslovanju, i to najkraće u trajanju od mjesec dana, zbog zatečenog rada na crno.
Mjera zabrane obavljanja djelatnosti nije provedena kod 16 poslodavaca jer su u zakonskom roku otklonili nedostatke u poslovanju i pritom platili kaznu 30 tisuća kuna za svakog nezakonito zaposlenog radnika. Prema podacima inspekcije, zbog rada na crno u državni se proračun ove godine slilo nešto više od milijun kuna koje su za ukupno 36 ilegalna radnika uplatili istarski poslodavci. Pretpostavi li se da je u prekršaju i dalje velik broj objekata koje inspekcija nije zatekla, jasno je da državni proračun pati.
Ove godine u četiri ugostiteljska objekta u Puli zatečeni su radnici na crno, a vlasnicima je izrečeno usmeno rješenje o zabrani rada. Međutim, u sva četiri slučaja poslodavci su "otkupili pečaćenje", uplativši kaznu u proračun u iznosu od ukupno 120 tisuća kuna, čime su izbjegli zatvaranje objekta.

Najviše ilegalaca u Puli, Umagu i Poreču
Državni inspektorat potvrđuje da se tijekom turističke sezone rad na crno najviše pojavljuje u ugostiteljstvu, a tijekom godine najčešća je pojava u sektoru graditeljstva. Na području Istre ilegalni radnici najčešće su zatečeni na području Pule, Umaga i Poreča. Javna je tajna da postoje osobe koje su uredno evidentirane na Zavodu za zapošljavanje, pritom primaju novčanu naknadu, a istovremeno koriste tu situaciju, mole Boga da ne nađu posao i usput rade na crno.

Irena Peruško Skoko iz pulskog Zavoda za zapošljavanje veli da Zavod nije represivan aparat i nema ingerenciju ni ovlasti kontrolirati osobe dok god se one redovito javljaju na evidenciju. Napominje da se rijetko događa da osoba odbije posao jer službe Zavoda prethodnom provjerom saznaju tko je za što kvalificiran i zainteresiran te ih na taj način i delegiraju kroz ponudu poslova. - Osoba može odbiti posao ako joj se ponudi posao slastičara, a prije nikada nije radila kao slastičar. Ako pak posao odbije iz posve banalnih razloga, briše se iz evidencije. Mi nemamo značku pa da kontrolirano poslodavce, a za to postoje nadležne službe i inspekcije. Ako se osoba nalazi na bolovanju i nalazi se u evidenciji Zavoda te uredno donosi potvrdu liječnika, mi joj nemamo razloga ne vjerovati. Možda za vrijeme bolovanja rade na crno. ali mi to ne znamo, ne možemo dokazati, a na kraju krajeva to i nije naš posao.

Inspekcija od nas može zatražiti podatke o osobi za koju sumnja daje prijavljena na Zavod, a radi drugi posao, no iskreno, u 15 godina koliko radim na Zavodu takav zahtjev nije stigao, veli Peruško Skoko. Moglo bi se zaključiti da se poslodavcima više isplati platiti kaznu nego doprinose za radnike, koji očajni za poslom i svakom kunom često pristaju na sve.

Što je rad na crno?
Pročelnik riječke područne jedinice pri Državnom inspektoratu Elio Vagaja pojašnjava da se pod pojmom rada na cmo podrazumijeva nezakonito postupanje poslodavca koji s radnikom prije početka rada nije sklopio ugovor o radu, odnosno radniku nije uručio pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru. Rad na crno je i ako poslodavac radnika nije prijavio na obvezno mirovinsko i zdravstveno osiguranje s prvim danom početka rada ili na odgovarajuće radno vrijeme. U prekršaju su i poslodavci koji su zaposlili stranog državljana ili poslodavac koji koristi rad stranca protivno odredbama Zakona o strancima kojima je utvrđena obveza ishođenja poslovne ili radne dozvole, odnosno potvrde policijske uprave o prijavi rada bez poslovne ili radne dozvole.

Što kada inspekcija utvrdi prekršaj?
U slučaju da inspektor utvrdi rad na crno, on će usmenim rješenjem u zapisniku na određeno vrijeme, dok ne otkloni nedostatke u poslovanju (najkraće u trajanju od 30 dana), zabraniti poslodavcu obavljanje djelatnosti u poslovnom objektu. Rješenje se izvršava pečaćenjem poslovnih prostorija, uređaja i druge opreme za rad. Mjera zabrane obavljanja djelatnosti iznimno se neće obaviti ako poslodavac u roku od dva dana od dana izricanja mjere nadležnom inspektoratu dostavi dokaz da je otklonio nedostatke i da je platio kaznu od 30 tisuća kuna za svakog zatečenog radnika u prekršaju. Osim usmenog rješenja, protiv poslodavca se podnosi i optužni prijedlog nadležnom prekršajnom sudu zbog sumnje daje počinjen prekršaj.

Kakve su kazne?
Novčana kazna za rad bez ugovora o radu, bez pisane potvrde o sklopljenom ugovoru za pravnu osobu, kreće se između 61 i 100 tisuća kuna, dok će kazna za poslodavca, fizičku osobu i odgovornu osobu u pravnoj osobi iznositi od sedam do 10 tisuća kuna. Ako radnik nije prijavljen na Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje i na Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, kazna za pravnu osobu iznosi između 30 i 120 tisuća kuna po svakom radniku, dok je kazna za fizičku osobu obrtnika od 20 do 80 tisuća kuna po radniku. Zakonom o strancima propisane su kazne protiv stranaca u rasponu od 500 do 10 tisuća kuna, a za poslodavca fizičku osobu kazna iznosi od 10 do 15 tisuća kuna za svakog ilegalno zatečenog stranog državljanina. Za isti će prekršaj poslodavac pravna osoba platiti kaznu od 50 do 100 tisuća kuna.

Siva ekonomija najprisutnija u trgovini
Prema zadnjem istraživanju Grupe Selectio i Hrvatske udruge poslodavaca, trećina plaće u Republici Hrvatskoj isplaćuje se na cmo. Siva ekonomija je najprisutnija u trgovini (34 posto), i to u maloprodaji, slijede građevina i arhitektura (30 posto) te turizam i ugostiteljstvo (20 posto). Najčešći oblik rada na cmo je prekovremeni rad. Anketirani posloprimci u istraživanju su se izjasnili da smatraju da je u neregistriran prekovremeni rad uključeno čak 43 posto osoba iz njihove okoline, dok poslove u fušu obavlja 31 posto njihovih poznanika.
Među uzrocima rada na crno spominju se želja za većom zaradom, visoka stopa nezaposlenosti i velika porezna opterećenja. Ćak 43 posto ispitanih posloprimaca radilo bi na crno kada ne bi bilo mogućnosti legalnog i zapošljavanja, a gotovo nitko od ispitanika ne misli da bi trebalo kazniti pojedince koji pristaju na rad na crno. U istraživanju je naznačeno da država ne čini mnogo u borbi protiv rada na crno, prvenstveno zbog korumpiranosti državnih službenika i kupovanja socijalnog mira.