Labavijim uvjetima protiv još jedne propale antikrizne mjere

Od 200 milijuna kuna potpore za očuvanje radnih mjesta iskorišteno samo 14 tisuća kuna!

Radnik u industriji - Novi ListVladina antikrizna mjera očuvanja radnih mjesta u industriji subvencioniranjem neradnog petka, propala je. Uskoro će se napuniti tri mjeseca od kada je u proračunu osigurano 200 milijuna kuna za potpore za očuvanje radnih mjesta, a od te je svote iskorišteno samo 14 tisuća kuna. Hrvatskom zavodu za zapošljavanje do sada su pristigla četiri zahtjeva za subvencioniranjem skraćenog radnog tjedna. Jedan je odobren i to za očuvanje sedam radnih mjesta, jedan se zahtjev »razmatra«, a dva su odbijena. A od 200 milijuna kuna namijenjenih potporama do konca godine, u državnoj je kasi još uvijek 199 milijuna i 986 tisuća kuna. Istovremeno poslodavci najavljuju otpuštanja radnika zbog sve lošijeg gospodarskog stanja, a od države traže mjere za spas industrije. Olakšavanje kriterija za dobivanje subvencija za neradni petak mogla bi biti jedna od mjera na koju će država pristati. Naime, iako su sindikati i poslodavci zajednički predlagali subvencioniranje skraćenog radnog tjedna, nudeći rješenja, nezadovoljstvo zakonom koji je u primjeni ne skrivaju. I sindikati i poslodavci od njegova donošenja tvrde da su rijetki koji će moći ispuniti zakonske kriterije, a to su pokazala i tri mjeseca primjene zakona.

Potporu za očuvanje radnih mjesta sada ne može dobiti niti jedna tvrtka koja ima dugove prema državi. Upravo je to jedan od razloga zbog kojeg niti ne mogu ispuniti kriterije zakona. S druge strane, da su u stanju sve svoje obaveze podmirivati, ne bi ni došle u situaciju da od države traže potporu. Stoga se očekuje da će se upravo u tom dijelu olakšati uvjeti za dobivanje potpore, što naravno ne bi trebalo omogućiti »profesionalnim« gubitašima da se domognu subvencije.

No, za sada ni poslodavce, ni sindikate nitko nije izvjestio o tome što bi se i kako u zakonu moglo mijenjati. Kako se neslužbeno može čuti, to će biti jedan od prvih poslova novog ministra gospodarstva. Iako se tvrdi da rješenja kojima će se olabaviti zakonske odredbe nisu poznata, iz ranijih istupa poslodavaca nameću se. Tako bi država poslodavcima mogla progledati kroz prste zbog dijela poreznih dugova nastalih uslijed krize.

Petak, 13.11.2009.