Novo proširenje fiskalizacije: Porezna pod nadzor stavlja 18.000 samoposlužnih uređaja

Novo proširenje fiskalizacije: Porezna pod nadzor stavlja 18.000 samoposlužnih uređaja

Novo proširenje fiskalizacije proračunu bi moglo donijeti 100-150 milijuna kuna koje su mu godišnje izmicale od prihoda tzv. vending aparata za tople i hladne napitke i sitne prehrambene proizvode.

S početkom iduće godine i za razne samoposlužne uređaje za prodaju proizvoda i usluga započinje era fiskalizacije, piše Poslovni dnevnik. To je proširenje obveze fiskalizacije regulirano još potkraj 2018., ali tadašnjim je izmjenama Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom definirano i da početak primjene slijedi s odgodom od dvije godine, kako bi se operateri samoposlužnih uređaja (SU) pripremili.

Dvije trećine bez PDV-a

Novi krug proširenja obveze fiskalizacije u najvećem broju odnosi se na tzv. vending aparate za prodaju toplih i hladnih napitaka te za sitne prehrambene proizvode (snack aparati), kojih prema procjenama ima 15-ak tisuća. No, tu je i nekoliko tisuća drugih vrsta samoposlužnih uređaja, od praonica (auta, rublja) ili parking automata do npr. mljekomata, jajomata. Njihov ulazak u sustav fiskalizacije donekle je specifičan jer ona kod samoposlužnih uređaja ni ubuduće ne znači obvezu izdavanja fiskaliziranog računa kupcu već samo prijavu prodane robe putem instaliranog softvera na samoposlužnom uređaju i elektroničkog sustava Porezne uprave, objašnjavaju u središnjem uredu PU. Dodaju kako takvi uređaji koji već imaju mogućnost izdavanja računa mogu i dalje izdavati račune, ali će biti u obvezi provoditi fiskalizaciju podataka kroz prijavu prometa putem softvera.

Dosad je promete putem takvih uređaja poreznicima bilo prilično teško pratiti, a proteklih godina uočeno je, kažu, da se prometi u trgovini sve više ostvaruju putem njih. Drugim riječima, u tom području očito se značajan dio prometa nije prijavljivao.

U Poreznoj upravi ne žele se upuštati u procjene razmjera porezne nediscipline odnosno izgubljenih prihoda po osnovi PDV-a i/li poreza na dobit u tom segmentu.

Procjena je da se u najbrojnijoj kategoriji SU-a prijavi zapravo tek trećina ostvarenog prometa (što bi značilo da se na dvije trećine ne plati PDV), a s obzirom na razmjerno veliku profitnu maržu, u konačnici se prijavi i znatno manja dobit. Sve u svemu, te grube računice impliciraju da je država godišnje po te dvije osnove ostajala ‘zakinuta’ za nekih 150 milijuna kuna, a među tržišnim akterima računa se da je to i više.

Teško se mire

Neki novi obveznici fiskalizacije, u prvom redu poljoprivrednici koji svoje proizvode prodaju putem vlastitih mljekomata ili jajomata, teško se mire s ulaskom u režim fiskalizacije. Tako su u njihovo ime HGK i HPK i nedavno zaključeno e-savjetovanja o izmjenama zakona o fiskalizaciji (o nekim drugim novostima) iskoristili da predlože njihovo izuzeće iz obveze fiskalizacije. Kao jedan od razloga navodi se upravo trošak fiskalnih uređaja, odnosno instaliranja softvera. No, izuzeća su ipak i stvar načela, a s obzirom na fiskalne učinke, neke su zemlje čak išle i na to da prateće troškove prilagodbe (dijelom) preuzmu na sebe.


Izvor: Poslovni dnevnik

 

LinkedIn

LinkedIn
Zapratite nas na LinkedIn-u
https://www.linkedin.com/company/posao-hr

Srijeda, 11.11.2020.