Na Jadranu će konobariti bugarski i rumunjski mehaničari

Na Jadranu će konobariti bugarski i rumunjski mehaničari

Jeste li svjesni da vas je ovo ljeto u hotelskom ili pansionskom restoranu možda posluživao automehaničar, a da vam je kuhao Rumunj? Ovo nije šala jer Hrvatska ni približno nema dovoljno kvalitetne radne snage, pa se u sezonske turističke radnike godinama prijavljuju stranci, ali i oni koji nemaju školu za rad u turizmu i ugostiteljstvu. Uz tako devastiranu situaciju naša država ne može postati visokokvalitetna turistička destinacija. Ministarstvo turizma, istina, već tri godine, ulažući u školovanje mladih, nastoji popraviti gotovo katastrofalnu situaciju s kadrovima. Prema definiciji, Program poticanja obrazovanja i obuke kadrova u ugostiteljstvu i turizmu stremi promociji ugostiteljskih zanimanja među mladima, podizanju standarda obrazovanja kroz uređenje kabineta u srednjim strukovnim školama i stipendiranju učenika i studenata u turističkim zanimanjima. Daleko od toga da se ništa nije napravilo, pa će se spomenuto resorno ministarstvo pohvaliti da se u dvije zadnje školske godine u programima za zanimanja u ugostiteljstvu i turizmu obrazuje više od 31.000 učenika, čemu treba dodati i preliminarne brojke za ovu školsku godinu prema kojima je dosad u turističko-ugostiteljska zanimanja upisano gotovo 4800 učenika. Najviše njih, 4000, školuje se za kuhara, jedno od najdeficitarnijih zanimanja. Samo ove godine taj je smjer upisalo 1560 učenika.

Za Program poticanja obrazovanja i obuke kadrova u ugostiteljstvu i turizmu dosad je izdvojeno 30 milijuna kuna, uređeno je više od 50 kabineta u 16 županija, potpisano je 448 ugovora o stipendiranju učenika i studenata. Sporazumi o stipendiranju učenika i studenata u ugostiteljskim i turističkim zanimanjima potpisani su s 56 gospodarskih tvrtki i 12 županijskih obrtničkih komora. Mladima se kroz taj program nastoji pobuditi interes za turistička zanimanja, poslodavcima podići svijest o potrebi ulaganja u vlastite kadrove. Najveći dobitak stipendija je da mlade čeka osigurano radno mjesto, što bi trebalo biti vrlo poticajno u situaciji kada imamo blizu 300.000 nezaposlenih. Neosporno je, dakle, da Ministarstvo turizma već nekoliko godina silno nastoji probuditi interes mladih za spomenuta zanimanja. Da stvari ipak nisu idealne reći će nam Eduard Andrić, predsjednik Sindikata turizma i usluga Hrvatske, istaknuvši da se i ove godine u cijelom Dubrovniku nije mogao oformiti jedan razred za turističko-ugostiteljska zanimanja. Prema njemu, jedino Slavonci pokazuju interes za zanimanja u ugostiteljstvu i turizmu. U čemu je, dakle, problem?

»Mladi neće u ugostiteljska i turistička zanimanja jer su plaće iznimno male. Prema mojim procjenama, 99 posto učenika koji se sada odlučuju za ugostiteljstvo i turizam odlaze u te škole jer ne mogu niti u jednu drugu. Vrlo malo njih ostat će u turizmu, ni sada to ne skrivaju«, tvrdi Andrić. Kao potvrdu teze objasnio nam je da se kao prosjek uvijek uzima plaća konobara, dakle to je neka zlatna sredina, konobar ima koeficijent 1,6, 1,8 ili 1,9, što znači da na mjesec dobije 3200 kuna bruto, odnosno 2500 do 2600 kuna neto ili s noćnim i prekovremenim radom oko 3000 kuna. Je li to nešto za što se vrijedi školovati«, pita se Andrić? Uz to, iz godine u godinu pada broj stalno zaposlenih jer poslodavci teže sezonskom radu.

»Program Ministarstva turizma je u redu, ali to je samo jedna stavka u lancu, a sve drugo ne funkcionira, nema ni slobodnih radnih mjesta, loše su plaće. Neminovno će doći do toga da će nam u turizmu raditi sve više stranaca, prije svega iz zemalja bivše Jugoslavije, a kada se to iscrpi onda će na red doći Bugari, Rumunji. To nije rješenje, bilo bi dobro da vlastitim kvalitetnim kadrovima servisiramo vlastiti turizam, no to se neće dogoditi dok se stvari i odnos prema toj grani temeljito ne promijene«, zaključio je Andrić.

Najviše Bosanaca, Crnogorci na jugu, Srbi u Istri
I sada velik broj stranih radnika radi za potrebe hrvatskog turizma. Andrić navodi da najčešće rade ljudi iz susjednih država bivše Jugoslavije, pa je tako najviše radnika iz Bosne i Hercegovine. Na dubrovačkom području ima dosta Crnogoraca, ali i Turaka, u Istri najviše Srba. Uskoro će na red doći radnici iz Bugarske i Rumunjske.

Srijeda, 27.10.2010. / Davor Verković, vjesnik.com