Mladi u Hrvatskoj više vjeruju Europskoj uniji nego vlastitoj državi i sve ih manje interesira politika

Mladi u Hrvatskoj više vjeruju Europskoj uniji nego vlastitoj državi i sve ih manje interesira politika

Jedan je to od ključnih zaključaka istraživanja stavova i obrazaca ponašanja suvremene generacije mladih koje je jučer u Novinarskom domu predstavila najstarija politička zaklada u Njemačkoj - Zaklada Friedrich Ebert.

Iako su u usporedbi s prijašnjim istraživanjima uočeni blagi pozitivni pomaci, i nova generacija mladih većinski je nezadovoljna vlastitim društvenim statusom i nedovoljno dinamičnim društvenim okruženjem.

Istraživanje je bilo provedeno u deset država jugoistočne Europe terenskim prikupljanjem podataka na uzorku od 10.000 mladih u dobi od 14 do 29 godina.

Politika

Iako većina ispitanika ne vidi nikakve pozitivne rezultate ulaskom Hrvatske u Europsku uniju, dvije trećine njih smatra da bi i dalje trebali ostati njezinom članicom. Mladi Uniju smatraju superiornijom Hrvatskoj, osobito u kontekstu zaštite progresivnih vrijednosti poput osobne slobode, ljudskih prava i zapošljavanja.

Zanimljiva, ali i zabrinjavajuća činjenica je da unatoč povjerenju koje imaju u Europsku uniju (barem u kontekstu Hrvatske), manje od 20 posto ispitanika demokratske vrijednosti poput ljudskih prava, jednakosti i vladavine prava smatra političkim prioritetom.

Prihvaćanje društvenih i političkih vrijednosti

Istovremeno, unatoč tome što većina ispitanika i dalje podržava demokraciju kao oblik vladavine, sve je popularnija ideja uvođenja autoritarnog sustava. Većina mladih koja se tako izjasnila ideološki se pozicionirala u politički centar (5,35) s blagim nagibom na desni pol. Selektivno prihvaćanje liberalno-demokratskih vrijednosti može se objasniti rastućim nepovjerenjem prema hrvatskim demokratskim institucijama, ali i nedovoljnom poznavanju demokratskih načela.

Mladi u Hrvatskoj pokazuju sve manje interesa za sudjelovanje u političkom životu i udaljavaju se od svakog oblika politike i ideoloških društvenih problema. Iako niti jedna državna institucija ne uživa povjerenje većine mladih, najveće povjerenje ispitanika imaju represivni aparati poput vojske i policije, a daleko najmanje imaju političke stranke.

Obrazovanje i zapošljavanje

Mladi su procijenili da je kvaliteta obrazovanja u Hrvatskoj 'dobra', ocijenivši je s 3, ali preko 50 posto ispitanika smatra da obrazovanje nije dovoljno prilagođeno stvarnim potrebama tržišta rada. Oko tri četvrtine mladih smatra da je ključ uspješnog zaposlenja veza s osobama na pozicijama moći, a pitanje zapošljavanja nalazi se na samome vrhu političkih prioriteta mladih glasača u Republici Hrvatskoj. Naime, čak 67 posto ispitanika smatra da je zapošljavanje najvažnije političko pitanje.


Cijeli članak dostupan na: euractiv.jutarnji.hr

Srijeda, 06.03.2019.