Plaće su dosad odolijevale pritiscima, ljeto donijelo preokret

Krizni porez vratio plaće na iznose otprije godinu dana

Dinko Novoselec: Kriza se ne vidi po uplatama i članstvu.Plaće su još uvijek nominalno za 1,4 posto veće nego lani, ali kad se na zarađeno uračuna utjecaj inflacije, one su realno pale prvi put od izbijanja financijske krize.

I bez kriznog poreza, ljeto bi donijelo pad plaća. Prvi podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da su kolovoske plaće od 5308 kuna bile 62 kune niže od srpanjskih.

Plaće su još uvijek nominalno za 1,4 posto veće nego lani, ali kad se na zarađeno uračuna utjecaj inflacije, one su realno pale prvi put od izbijanja financijske krize. Službena statistika naglašava da se u kolovozu u prosjeku zarađivalo 5308 kuna, za razliku od srpanjskih 5370, ali u tom netu sadržan je i iznos kriznog poreza koji se počeo obračunavati na sve isplate u osmom mjesecu i završio je u državnom, a ne obiteljskom budžetu.

Dvostruke evidencije
No, u Zavodu su nam objasnili da prate učinak poreza te će u ponedjeljak objaviti konačne podatke o plaćama s dvostrukim listama, sa i bez utjecaja posebnog poreza na dohodak. Podsjetimo, plaće i mirovine veće od tri tisuće kuna oporezuju se s dva posto, a one iznad šest tisuća kuna s četiri posto kriznog poreza i dosad je država naplatila 360 milijuna kuna poreza.

Preračunato, to bi značilo da je na 5308 kolovoskih kuna, država sebi uzela 106, pa je prosječno plaćenom radniku ostalo na ruke 5202 kune. Krizni porez spustio je, tako, prosječna primanja na nominalnu razinu otprije godinu dana, a realno još i niže jer se s manjim ili istim prihodima živi skuplje.

Sporiji oporavak
Uz uobičajene troškove života na te plaće pao je i teret školskih knjiga, prijevoza do škole, dopunskog osiguranja, parkinga i sličnih troškova koji nisu postojali ranijih godina.

Ekonomski analitičari vjeruju da će u nastavku ove i iduće godine tvrtke biti pod velikim pritiskom da smanje troškove, što će donijeti dalji pad plaća u gospodarstvu.

– Krizni porez smanjuje raspoloživi dohodak kućanstava, a to onda znači da će se smanjiti potrošnja, pa će i oporavak biti sporiji – komentira Zdeslav Šantić, analitičar RBA.

Iz Vlade je zasad odškrinuta mogućnost ukidanja ili ublažavanja tog poreznog pritiska sredinom 2010., ovisno o kretanjima u gospodarstvu i financijskim efektima proširenja poreza na obrtnike i samostalne profesije. Njima država planira uzeti 120 milijuna kuna.

Ljubica Gatarić, vecernji.hr

Četvrtak, 24.09.2009.