I Europa nam se čudi: Kukate da nemate posao, a ne tražite ga

Prema zadnjem Eurostatovu istraživanju tržišta rada, u 28 država Europske unije postoji nešto više od milijun nezaposlenih ljudi koji, iz kojeg god razloga, posao uopće ne traže.

I Europa nam se čudi: Kukate da nemate posao, a ne tražite ga

Prema zadnjem Eurostatovu istraživanju tržišta rada, u 28 država Europske unije postoji nešto više od milijun nezaposlenih ljudi koji, iz kojeg god razloga, posao uopće ne traže. Neslavni i neprijeporni europski rekorder u ovom aspektu jest Italija s čak 14 posto neaktivnih nezaposlenih, a čvrsto na drugom mjestu smjestila se – Hrvatska.

Za bolje razumijevanje pojma “neaktivni nezaposleni” spomenimo kako se, prema Eurostatovoj metodologiji, takvom osobom smatraju svi oni koji u posljednja četiri tjedna nisu imali nikakav posao, sposobni su za rad, ali trenutno ne traže niti u sljedećim tjednima namjeravaju potražiti posao.

Od ukupno 328.254 nezaposlenih u Hrvatskoj, takvih je 7,5 posto, ili točno 26.627 osoba, po čemu i jesmo u samom europskom vrhu. Prosjek cjelokupne Europske unije je 4,1 posto nezaposlenih koji ne traže posao, dok je, primjerice, u Velikoj Britaniji taj postotak 2,2 posto, u Njemačkoj 1,2 posto, u Češkoj 0,9 posto, a u Litvi najniži u Europi – samo 0,7 posto.

Minimalni uvjeti

Razlike između zemalja, dakle, poprilično su drastične, a već na prvi pogled uočljivo je kako najviše postotke neaktivnih nezaposlenih bilježe “južnjačke” zemlje (Italija, Hrvatska, Portugal, Turska, Bugarska) kojima je zajednička još jedna dominantna karakteristika: te su zemlje sve redom u europskom vrhu po duljini ostanka mladih u roditeljskom domu. Hrvatska, primjerice, na ovoj listi zauzima drugo mjesto, sa 71 posto mladih od 18 do 34 godine koji još uvijek žive s roditeljima.

Čini li produženi boravak u roditeljskom domu nezaposlene osobe neaktivnima u traženju posla, jer, uz financijsku pomoć obitelji i stambenu sigurnost, i bez rada imaju minimalne uvjete za život, pitali smo sociologa Dragana Bagića s Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

– Produženi boravak u roditeljskom domu zasigurno može biti faktor koji potiče neaktivnost, pogotovo u zemljama poput Hrvatske, Bugarske, Italije i sličnih, gdje znatan postotak ljudi posjeduje nekretnine. Mladima je naprosto lakše ostati u velikoj obiteljskoj kući nego u nekakvom unajmljenom stanu, kako je to najčešće slučaj u zapadnoeuropskim zemljama.

Takva stambena sigurnost i roditelji koji su spremni financijski pomagati svoju djecu sve do zrele dobi mogu poticati neaktivnost, ali prije bih rekao da je ostanak kod kuće prihvatljiva alternativa ljudima za koje nema mjesta na tržištu rada nego njihov izbor – kaže Bagić, koji smatra kako se činjenica da je Hrvatska u samom europskom vrhu po postotku neaktivnih nezaposlenih osoba može objasniti dvama faktorima.

Cijelu vijest pročitajte na linku. 

Utorak, 27.01.2015. / slobodnadalmacija.hr