Hrvatski liječnici vikende odrađuju u Londonu

Kirurzi u londonskim bolnicama odrade više desetaka operacija mrene, da bi u ponedjeljak bili u svom KBC-u.

Umjesto da slobodni vikend provede s obitelji, nakon odrađenog tjedna u petak poslijepodne sjeda na avion i leti u London. Tamo će u lokalnoj bolnici odraditi nekoliko desetaka operacija mrene, da bi u ponedjeljak ujutro ponovno bio na radnom mjestu u svom KBC-u.

Zahvaljujući tom vikend-angažmanu, mjesečna će primanja pojačati za gotovo tisuću eura, a četiri takva radna izleta mjesečno osigurat će mu barem jednu i pol dodatnu plaću. »Zamjenski« doktori na kojima počiva englesko zdravstvo, kronično »kratko« s medicinskim kadrom, već se godinama regrutiraju u državama istočne Europe, a odnedavno i u Hrvatskoj.

Deseci agencija koje zapadnoeuropske bolnice i ambulante opskrbljuju potrebnim kirurzima, anesteziolozima, internistima, radiolozima, fizijatrima, pa i obiteljskim liječnicima, usmjerile su se posljednjih mjeseci i na hrvatsko tržište, gdje interesa za unosno odrađivanje smjena u inozemstvu definitivno ima. Posebno su traženi anesteziolozi, kirurzi, ali i obiteljski liječnici, a liječnici iz Hrvatske traženi su kao ispomoć i u državama regije, te u Skandinaviji.

– Redovito, najmanje dvaput tjedno, mejlom primam ponude agencija iz Engleske, Irske... Nude mi različite kombinacije, od povremenog popunjavanja praznina, do stalnog radnog mjesta – kaže nam ugledni liječnik iz sjeverne Hrvatske koji ozbiljno razmišlja o tome da prihvati ponudu jedne od agencija i ode pogledati što mu se na zapadu nudi. Agencija će mu, kaže, platiti putovanje i višednevni boravak s obitelji u Londonu, gdje će mu predočiti uvjete u kojima bi radio, te sve pogodnosti koje bi zajedno s obitelji imao ako se odluči za trajno preseljenje.

Dok se na trajni odlazak iz Hrvatske mnogima unatoč primamljivoj zaradi teško odlučiti, povremeno odrađivanje »šihti« u inozemnim bolnicama u zamjenu za visoke dnevnice ne traži donošenje životne odluke. Liječnik koji se odluči na takvu suradnju sam može odlučiti koliko će i gdje raditi, a ovisno o tome, kao i kvalifikacijama koje ima, ovisit će i njegova dodatna inozemna zarada. Prosječna se zarada, ovisno o iskustvu i specijalizaciji, kreće oko 100 eura po satu, a za »last minute« aranžmane i oko 120 eura, što znači da se za uspješno dogovoren radni vikend može zaraditi i do 12.000 kuna.

Hrvatskim liječnicima za takav rad "u fušu" ne treba odobrenje poslodavca niti posebne dozvole, jer im zakonodavstvo Europske unije omogućuje povremeni rad u drugim državama s licencom matične države iz koje dolaze.

Iako imaju zakonsko pravo u slobodno vrijeme raditi što hoće, hrvatski liječnici izbjegavaju javno govoriti o ovoj temi, vjerojatno u strahu da bi ih netko mogao pozvati na red zbog toga što zlorabe vrijeme namjenjeno odmoru.

U situaciji gdje se liječnici žale da su zbog manjka kolega na izmaku snaga, priznanje o povremenom radu u engleskim ordinacijama i kirurškim salama srušilo bi mit o njihovoj preopterećenosti, a na sebe bi osim toga mogli navući jal svojih kolega koji ovise o goloj plaći.

U Hrvatskoj liječničkoj komori (HLK) ne vide ništa sporno u gastarbajterskim izletima hrvatskih liječnika u države zapadne Europe, ali ih muči što dodatne prihode liječnici ne mogu slobodno zarađivati u Hrvatskoj.

– Nemamo podatke o tome koliko liječnika povremeno radi izvan Hrvatske, ali za takav rad nema nikakvih zapreka. S našom licencom hrvatski liječnici mogu u bilo kojoj europskoj državi odraditi ambulantu ili operirati, a to se uglavnom radi u privatnim klinikama. Nažalost, u hrvatskim privatnim klinikama može se raditi tek ako poslodavac to odobri – kaže predsjednik komore, Hrvoje Minigo.

Priznaje da su ovakvi radni izleti liječnika po Europi loši za hrvatski zdravstveni sustav, jer liječnik koji slobodno vrijeme provede radeći u stranoj zemlji, ne može doći na posao odmoran.

Godišnje u EU odlazi oko 600 liječnika

Činjenica je da u smjenskom radu doktor nakon odrađenih smjena ima 48 sati slobodno, a u tom vremenu može otići kamo hoće«, zaključuje Minigo. U komori očekuju da će odljev hrvatskih liječnika u EU biti oko 600 godišnje, dok će broj liječnika koji po potrebi popunjavaju rupe u europskom zdravstvu po svemu sudeći biti daleko veći. O kolikom se tržištu radi govori podatak da na liječnike angažirane preko agencija samo englesko zdravstvo potroši više od milijardu eura godišnje, a u zadnje tri godine ti su im troškovi porasli za 60 posto.

Vijest je preuzeta sa portala novilist.hr

Utorak, 03.02.2015. / novilist.hr