Financijska slika hrvatskog studenta

slika (www.studentski.hr)

Tijekom veljače 2015. portal studentski.hr i Hrvatska poštanska banka proveli su istraživanje o financijskoj slici hrvatskog studenta kako bi saznali kako se mladi studenti snalaze s financijskim izazovima. Neka od pitanja bila su o izvorima financiranja, o mogućnostima zarade, o očekivanim poslovima te o financijskim predviđanjima i planovima nakon završetka studija.

Na okruglom stolu održanom danas, 10. ožujka, na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu sudjelovali su dr. sc. Marijana Ivanov (Ekonomski fakultet u Zagrebu), Leona Slatković Harčević (studentski.hr), Antea Britvić (psihologinja, HPB) i Iskra Zidanić (HPB). Predmet okruglog stola bila je analiza rezultata provedenog istraživanja. Raspravljalo se o studentskom standardu, o načinu na koji studenti upravljaju financijama, o financijskoj pismenosti te o financijskom obrazovanju.

Okrugli stol otvorio je prodekan Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, Mislav Ante Omazić, a zatim se prisutnima obratila Lidija Martinović, viši specijalist za korporativne komunikacije u HPB-u, koja se zahvalila portalu studentski.hr i drugim udrugama koje su sudjelovale u istraživanju. Pozvala je studente da i dalje predlažu kako poboljšati financijsku sliku studenata.

U istraživanju je sudjelovalo 1330 studenata iz cijele Hrvatske. Studentice čine 65,3 % ispitanika, a ostatak (34,7 %) studenti. 60 % ispitanika studira u Zagrebu, a najveći broj ispitanika (26 %) bili su studenti 2. godine studija. Više od polovice (57 %) studenata procjenjuje prihode svojih obitelji prosječnima. Izjasnili su se kako ih uglavnom financiraju roditelji te povremeni poslovi.

Rezultati koji su danas predstavljeni na okruglom stolu u organizaciji udruge Financijski klub i Hrvatske poštanske banke pokazali su kako čak 48,4 % studenata ne očekuje posao u struci odmah nakon završetka studiranja. Kažu da su spremni raditi što god bude trebalo. S druge strane, 3,3 % sudionika istraživanja uopće se ne nada poslu.

Unatoč modelima ministra Mrsića koji su u posljednje tri godine pokušavali smanjiti nezaposlenost visokoobrazovanih, Hrvatski zavod za zapošljavanje objavio je podatak da je čak 39 480 visokoobrazovanih osoba, (81 566 mladih u dobi od 20 do 29 godina) trenutno nezaposleno (zaključno s 19. veljače).

Upravo taj podatak objašnjava zašto 11,8 % ispitanih želi nastaviti s edukacijom nakon završetka fakulteta. Njih 33 % i dalje se nada u bolje sutra, odnosno nadaju se da će pronaći posao u struci.

Kako bi svoje praktične vještine razvili izvan fakulteta, stekli iskustvo te dobili nove reference u životopisu, čak 77,4 % sudionika volontira.

Profesorica Marijana Ivanov komentirala je da se ekonomisti nadaju poslu nakon fakulteta. Nada se izlasku iz krize u roku od tri godine. Kaže:

– Hrvatska je deindustrijalizirana zemlja, pa ne čudi da se tehnička zanimanja ne nadaju poslu, dok je javna uprava raširena, pa se ekonomisti i društvenjaci nadaju poslu.

Psihologinja iz HPB-a Antea Britvić smatra da su žene snalažljivije i da žele raditi što god treba. Smatra kako su studenti svjesni da volontiranjem stječu iskustvo. Iskra Zidanić, zaposlenica HPB-a, naglasila je kako volontiranje može pomoći da se studenti istaknu u masi.

Leona Slatković Harčević, glavna urednica portala studentski.hr, smatra da su glavni problemi to što su se satnice za rad studenata spustile na one za srednjoškolce. Kaže da poslodavci tretiraju studente kao robu: zadržavaju ih duže i ne poštuju ih. Također, spomenula je i prodaju ugovora kao tabu temu (iako je to dio svakodnevice). Napomenula je i kako poslodavci očekuju da studenti odrađuju puno radno vrijeme iako je to nemoguće za redovne studente. Zidanić je nadodala kako su studentski poslovi rijetko povezani s fakultetom i strukom, no cijene se u životopisu jer se stječu radne navike i dodatna znanja koja mogu pomoći u svakom poslu.

Profesorica Ivanov smatra da su, unatoč bolonji, fakulteti preteoretski organizirani. Tvrdi da taj problem započinje već u srednjoj, a rješenje vidi u uvođenju više prakse u obrazovanje. Psihologinja Britvić smatra da studenti žele trošiti na edukaciju – na poslijediplomski studij ili na nastavak studiranja – samo kako bi duže radili posredstvom Studentskog centra. Glavna urednica portala studentski.hr smatra da studenti teže nastavku edukacije, upisivanju raznih tečaja ili drugih fakulteta kako ne bi završili na burzi.

Cijelu vijest i rezultate istraživanja možete pročitati na studentski.hr

Tagovi: studenti
Četvrtak, 12.03.2015. / studentski.hr