EBRD: Hrvatska treba reforme tržišta rada, javne uprave i poslovne klime

 EBRD: Hrvatska treba reforme tržišta rada, javne uprave i poslovne klime

EBRD je danas u Hrvatskoj narodnoj banci (HNB) predstavio svoje godišnje izvješće o provođenju reformi i ekonomskoj situaciji u 34 zemlje Europe, Azije i Afrike.

Hrvatska je napravila velik napredak u tranziciji, koji je prošle godine kulminirao ulaskom u punopravno članstvo Europske unije, no za dodatno pribiližavanje razvijenim zemljama nužno je da provede reforme tržišta rada, javne uprave i poslovnog okruženja, rekao je danas Peter Sanfey, zamjenik direktora Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD).

EBRD je danas u Hrvatskoj narodnoj banci (HNB) predstavio svoje godišnje izvješće o provođenju reformi i ekonomskoj situaciji u 34 zemlje Europe, Azije i Afrike "Transition Report", koje ove godine nosi naslov "Zapeli u tranziciji?".

Sanfey, zamjenik direktora EBRD-a zadužen za strategije i politike, kazao je kako je zaključak izvješća kako su mnoge zemlje jugoistočne Europe, ali i u ostalim promatranim regijama, uistinu 'zapele' u tranziciji uslijed usporavanja pa čak i odustajanja od nekih reformi, što je dodatno potaknuto krizom.

Hrvatska ne spada u te zemlje, jer je unazad 15 do 20 godina napravila veliki napredak u tranziciji, koji je sredinom 2013. godine kulminirao ulaskom u punopravno članstvo EU. No, daljnje reforme nužne su i Hrvatskoj i to ne samo fiskalne, nego i one dublje, strukturne reforme, posebno na području tržišta rada, javne uprave i poslovnog okruženja, istaknuo je Sanfey.

Viceguverner HNB-a Michael Faulend, govoreći o trenutnom stanju hrvatske ekonomije, podsjetio je na prognozu središnje banke da će ove godine Hrvatska ostvariti 0,8 postotni rast BDP-a, potaknut investicijama i izvozom. No, dodao je, ove će godine rast biti pod negativnim pritiskom osobne potrošnje koja će ostati slaba te potrošnje države, koja će se smanjivati uslijed prekomjernog deficita.

Faulend je istaknuo i kako je stav HNB-a da je procedura prekomjernog deficita (EDP) prilika da hrvatska vlada izradi kredibilan srednjoročni proračunski okvir te stabilizira dinamiku rasta javnog duga, kao i za provođenje strukturnih reformi koje bi omogućile da Hrvatska u potpunosti iskoristi prednosti koje za trgovinu i privlačenje investicija donosi članstvo u EU.

Loša je vijest pritom da se učinci takvih reformi u ekonomiji bitnije osjete tek za dvije ili tri godine, no dobra je vijest da bi nam u tome trebalo pomoći vanjsko okruženje, s obzirom da se u 2014. očekuje oporavak ekonomija EU...

Ostatak vijesti pročitajte na poslovni.hr

Četvrtak, 30.01.2014. / poslovni.hr