Dilema: Smanjiti porez na plaće ili PDV

Foto: Screenshot YouTube

Dilema: Smanjiti porez na plaće ili PDV

Daleko od očiju javnosti ministar financija Zdravko Marić i njegovi najuži suradnici pripremaju novi krug poreznog rasterećenja koji bi krenuo od iduće godine. Ako je vjerovati stranačkom programu HDZ-a i najavama premijera, od 2019. mogli bismo imati opću stopu PDV-a od 24 ili u optimističnom scenariju od 23 posto, no alternativa bi mogli biti i manji porezi na rad i kapital. Hrvatska je, inače, rekorder u oporezivanju potrošnje, dok je opterećenje rada ispod europskog prosjeka. Ekonomska zajednica također se uključila u raspravu gdje rezati poreze, a dosta je utjecajnih institucija i stručnjaka koji vladajućima sugeriraju da budu oprezni kod smanjenja PDV-a. Najglasniji je u tome domaći Institut za javne financije, dok strane institucije, poput MMF-a kao alternativu bilo kakvom rasterećenju nude porez na nekretnine – s čime se, primjerice, slaže i sindikalist Vilim Ribić.

Doprinose iz plaća trebalo bi svima smanjiti za 20%, predlažu stručnjaci, a u sektorima iz kojih najviše ljudi odlazi u inozemstvo to bi smanjenje bilo još i veće.
PDV ide i iz džepova turista
Porez na nekretnine koje su iznad standarda prosječnog građanina jedini je socijalno pravedan porez i treba ga uvesti – kategoričan je Ribić. No misli da ga zbog otpora bogatih ova Vlada neće uvesti. Zagovornici nediranja PDV-a tvrde da je on najmanje neprijateljski prema poduzetnicima, a kako smo turistička zemlja, PDV je jedan od načina da se jače zahvati u džepove turista.

Marina Kesner-Škreb, analitičarka Instituta za javne financije, ističe da će se prostor za smanjivanje standardne stope PDV-a od 25 posto otvoriti tek “ako se ostvari dugoročna i održiva racionalizacija državnih rashoda, a i tada je možda mudrije snižavati oporezivanje rada i kapitala”. Rezanje opće stope PDV-a nije previše karakteristično za europske države, navodi analitičar HGK Zvonimir Savić.

– Nakon 2010. godine smanjenje opće stope bilježi se samo u Latviji 2012. za jedan postotni bod te u dva navrata u Rumunjskoj. S druge strane, čak 18 zemalja članica EU, uključujući Hrvatsku, podizalo je standardnu stopu PDV-a – ističe Savić. U odnosu na druge, kod nas bi, veli, bilo poželjno smanjiti PDV i opterećenost plaća, ali to istodobno i u dovoljnom opsegu u trenutačnoj situaciji nije izvedivo bez posljedica za državni proračun, time i makroekonomsku stabilnost zemlje.

– Za poduzetnike je izuzetno važno rasterećenje troška rada kako bi im se povećala konkurentnost i kako bi politikom plaća mogli ublažiti nedostatak radnika. Zbog skučenog prostora mogućih daljnjih promjena u porezu na dohodak rješenja treba tražiti u smanjenju troška doprinosa što je izvedivo jedino kombiniranim pristupom, tj. da se dio izgubljenih proračunskih prihoda kompenzira iz drugih poreznih prihoda, dio namakne većim gospodarskim rastom, a dio pokrije uštedama na proračunskim troškovima putem reformi – kaže Zvonimir Savić.

Doprinose u prvi plan stavlja i profesorica Ekonomskog fakulteta Zagreb Marijana Ivanov koja predlaže da se ukupni doprinosi na plaću, odnosno zdravstveni i doprinos za zapošljavanje smanje 20 posto. Gubitak u sustavima koji se financiraju iz tih doprinosa pokrila bi država.

Za razliku od sindikalista Vilima Ribića koji smatra da hrvatski porez na dohodak nije dovoljno progresivan, Marijana Ivanov kaže da imamo relativno visoke i progresivne stope u oporezivanju dohotka od 24% i 36%. Kada se porezu na dohodak pribroje doprinosi, država „kažnjava” rad na visokosloženim i bolje plaćenim poslovima u aktivnostima koje stvaraju visoku dodanu vrijednost, uključujući i one poslovne aktivnosti koje bi mogle pridonijeti poboljšanju izvoza. Osim linearnog smanjenja za 20 posto svima, doprinosi na plaće, ističe Ivanov, mogli biti i degresivni, odnosno postupno se smanjivati. Niže stope doprinosa na plaću trebale bi biti za zaposlene sa zvanjima u STEM području, medicini, IT sektoru, za zanimanja sa stečenom određenom licencom i slično – u kojima Hrvatska ima potencijala za veći izvoz, a danas se suočava s gubitkom radne snage zbog iseljavanja. Sličan prijedlog iznijela je i Sandra Švaljek s Ekonomskom instituta Zagreb koja smatra da Hrvatska mora učiniti sve da sačuva svoju radnu snagu i po mogućnosti privuče radnu snagu iz inozemstva u onim djelatnostima gdje ne postoji dovoljno domaćih radnika.

– Zbog toga bih prednost i nadalje dala poreznom rasterećenju plaća kroz smanjenje poreza na dohodak i doprinose. Ovdje bih dala i jedan konkretan prijedlog – porez na dohodak i doprinose za socijalno osiguranje tradicionalno gledamo kao na dvije odvojene kategorije, međutim bilo bi ekonomski ispravno objediniti ih budući da se sustavi socijalne skrbi ionako velikim dijelom financiraju iz općih poreza – kaže Švaljek.

Lokalne jedinice s negodovanjem gledaju na spominjanje nižeg poreza na dohodak budući da je on njihov glavni prihod, a ako bi se već išlo na rasterećenje rada, tada predlažu da se ono provede na doprinosima. Time bi se loptica prebacila prema kroničnim bolesnicima – zdravstvenom i mirovinskom sustavu čija bi se prava morala bitno smanjivati kad bi se išlo na njihovo rezanje ili bi preko PDV-a razliku pokrivala država. Od PDV-a bi ove godine trebalo prikupiti oko 50 milijardi kuna, trošarina 15 milijardi, dok socijalni doprinosi iz i na plaće donesu oko 42 milijarde kuna.

Smanjenje poreza na plaće pogodovalo bi uglavnom ljudima koji zarađuju više od prosjeka. Smanjenje PDV-a može smanjiti poreznu evaziju i stoga ga sindikalist Ribić podržava, a visoka stopa jedan je od razloga što ga, neovisno o fiskalnim blagajnama, ne iskazuje i ne plaća tko god može u privatnom sektoru.

Ostatak vijesti pročitajte na linku.

Četvrtak, 14.06.2018. / vecernji.hr
Oglasnik grupacija:
posao.hr oglasnik.hr auti.hr edukacija.hr
Pomozite poboljšati Posao.hr Pošaljite nam svoje komentare