Da se gleda samo trošak otkaza, bili bismo ulagačka meka

Da se gleda samo trošak otkaza, bili bismo ulagačka meka

Troškovi otkazivanja radnog odnosa u Hrvatskoj su među najnižima u Europi. Najnovije istraživanje koje je Deloitte proveo u suradnji s odvjetničkim društvom Laga u 23 europske zemlje pokazuje kako zemlje srednje Europe imaju dvaput niže troškove otpuštanja radnika od zapadnoeuropskih, a samim time privlačnije su investitorima.

Istraživanje je obuhvatilo praksu otpuštanja radnika koji su zaposleni na neodređeno vrijeme. Najviše troškove otpuštanja imaju Italija, Belgija, Nizozemska i Švedska, s tim da su u Belgiji i Švedskoj najviše otpremnine, a u Italiji su najviši sudski troškovi.Uz Hrvatsku, najniže troškove otpuštanja imaju Češka, Letonija i Švicarska. "Što se tiče zemalja srednje Europe, po visini troškova prednjače Bugarska, Poljska, Rumunjska i Mađarska, dok se Hrvatska, sa Slovenijom, našla u skupini zemalja s nižim troškom", navodi Sonja Ifković, direktorica u Delitteovu Odjelu poreznog savjetovanja.Hrvatska u vrijeme krize nije mijenjala svoje zakonodavstvo u tom području, a zemlje poput Italije i Španjolske tijekom 2012. godine odlučile su promijeniti radno zakonodavstvo radi povećanja fleksibilnosti tržišta rada.U Španjolskoj je sada lakše otpustiti radnike jer je poslodavcu lakše dokazati razlog otpuštanja i smanjene su zakonske otpremnine, a u Italiji, po novom, sudska odluka može radnika vratiti na posao ili mu povećati iznos otpremnine.U 80 posto promatranih zemalja nema velike razlike u troškovima otpuštanja između osobno i poslovno uvjetovanih otkaza. U svim zemljama koje su obuhvaćene istraživanjem ključan faktor za iznos troška otkazivanja radnog odnosa duljina je radnog staža."

Vizualni prikaz
Istraživanje je pokazalo kako se u Hrvatskoj nepotrebno stvara fama oko otpuštanja radnika: administracija se po pitanju otpuštanja u Hrvatskoj ne razlikuje puno od drugih zemalja", objašnjava Tatjana Orešković Trcin, viša savjetnica u Deloitteovu Odjelu poreznog savjetovanja. Ipak, jedno drugo istraživanje pokazuje kako i oni koji u Hrvatskoj rade mogu uskoro postati statistički podatak u mjerenju visine troškova otkaza. Naime, čak 88 posto od 300 ispitanika potvrdilo je kako radno vrijeme "troši" i na aktivnosti nevezane uz posao, a najčešće im pažnju odvlači sadržaj na internetu. Radno vrijeme "troši" se i na druženje s kolegama (88%) te privatne telefonske razgovore (69%), među kojima se 40 posto njih obavlja izvan ureda. Na aktivnostima koje nisu vezane uz posao najviše ispitanika, njih 26 posto, provede između pola sata i sat vremena na dan. Zanimljivo je i to da čak 24 posto ispitanika smatra da nisu dovoljno plaćeni za posao koji obavljaju, pa se na taj način osvećuju poslodavcu.U tom slučaju važno je znati da radnik u Hrvatskoj u slučaju izvanrednog otkaza nema pravo na otkazni rok, dok je u slučaju redovitoga otpuštanja otkazni rok određen ugovorom o radu, kolektivnim ugovorom ili zakonom, pri čemu zakon propisuje otkazni rok u trajanju od dva tjedna do tri mjeseca, ovisno o trajanju zaposlenja.

Petak, 07.12.2012. / Nikolina Buljan / VLM, poslovni.hr