Intervju s predsjednikom Obrtničke komore Zagreb - gosp. Mirzom Šabićem

Što je bolje obrtnicima i poduzetnicima, bolje je i samoj državi

Dogovorena suradnja Obrtničke komore Zagreb i portala posao.hr u projektu za obrtnike Artifex

Što je bolje obrtnicima i poduzetnicima, bolje je i samoj državi

Povodom pristupanja posao.hr-a kao partnera u projektu „ARTIFEX“ razgovarali smo s gospodinom Mirzom Šabićem, predsjednikom Obrtničke komore Zagreb. Ovaj hvalevrijedan projekt članovima Obrtničke komore Zagreb omogućava korištenje pogodnosti partnera projekta te osnažuje zajednicu obrtnika.

Što je bolje obrtnicima i poduzetnicima, bolje je i samoj državiKoliko dugo ste aktivni u komorskom sustavu i u kojim tijelima ste do sada bili aktivno uključeni te na kojim pozicijama?

Aktivan sam član od 2002. godine, gotovo 14 godina. Svoj rad sam započeo kroz sekciju krojača Udruženja obrtnika grada Zagreba jer sam tekstilne struke, nakon čega sam postao član Upravnog odbora Udruženja obrtnika grada Zagreba, gdje sam proveo 3 mandata. Nakon toga sam postao član Upravnog odbora Obrtničke Komore Zagreb gdje sam proveo 8 godina. Slijedom toga, ove godine sam izabran za Predsjednika Obrtničke komore Zagreb.

Koji su Vaši glavni ciljevi u ovom mandatu? Smatrate li da su ostvarivi u periodu od 4 godine?

Glavni cilj je konsolidirati se s cijelim sustavom zbog promjena koje nas se dotiču sa zakonske strane, točnije, da sustav ustrojimo na način da što bolje funkcionira, odnosno da Komora pronađe načine kako što bolje pomoći svojim članovima na svom teritoriju. Komora Zagreb ima 14 udruženja, od kojih 5 spadaju pod Grad Zagreb, a ostali na ostatak županije.  Cilj je pružiti im podršku i pozdraviti njihove projekte, kako bi Komora bila što prepoznatljivija i dostupnija svojim članovima. Vjerujem da ćemo ovu prvu godinu završiti pozitivno, misleći prvenstveno na tekuće projekte koji moraju biti funkcionalni i održivi, a ponajviše staviti naglasak na obrtništvo, pružiti obrticima ono što im pripada, odnosno, kao Komora, biti im servis.

I sami ste obrtnik. Koliko dugo imate obrt i koja Vam je glavna djelatnost?

Mogu se pohvaliti da sam obrtnik od svog rođenja, jer sam od malih nogu radio s ocem u tekstilnom obrtu. Danas s ponosom mogu reći da je obrtništvo u mojoj obitelji dugogodišnja tradicija koja se i dalje nastavlja, jer je moj otac obrt otvorio prije 58 godina, i uz njega sam od malih nogu naučio sve o ovom cijenjenom zanatu. Osobita mi je čast što sam tu tradiciju nastavio aktivnim radom upravo u tom obrtu, kojega sada vodim zadnjih 15 godina.

OKZ-ov projekt "Zajednička nabava - ARTIFEX" je hvalevrijedan pothvat koji obrtnicima omogućuje lakše poslovanje i različite mogućnosti.  Od kuda je došla ideja za taj projekt? Jeste li zadovoljni prvim rezultatima te odazivom partnera i obrtnika? Očekujete li još veći odaziv partnera?

Ideja "Zajednička nabava - ARTIFEX" potekla je od samih obrtnika, točnije od Radio Taxi Zagreb. Oni su pokrenuli taj projekt lokalno, no bazirani vrlo usko, samo na auto-gume i na gorivo. Ta priča se postupno razvila i evo, od ožujka ove godine smo to podigli na nivo Komore i sva naša Udruženja, odnosno na više od 17 000 naših članova. Cijeli projekt je jako interesantan i svi oni koji su  u sustavu (obrtnici) mogu realizirati samo benefit. Zasad smo vrlo zadovoljni odazivom partnera, i naravno, nadam se da će se to i dalje razvijati na nivou cijele Hrvatske.


Koliko je među obrtnicima razvijena svijest o cjeloživotnom učenju kao jednom od preduvjeta uspjeha na tržištu?

Projekt Artifex - obrtnicima će uvelike olakšati poslovanje, u smislu smanjenja ulaznih troškova. Komora će na taj način, a ne samo kroz savjetodavnu, edukativnu ili pravnu pomoć, pružiti svojim članovima i direktnu podršku u poslovanju.Još jedan od projekata Komora, naše Obrtničko Učilište, koje u ime Komore vodi brigu o obrazovanju. U posljednje 3-4 godine je preko 1000 obrtnika sudjelovalo u raznim obrazovnim programima. Razmjena iskustva s obrtnicima iz EU nam je od velike važnosti, pa smo tako znali slati naše obrtnike u zemlje EU, kako bi preuzeli njihova znanja i iskustva. Primijetili smo da je najviše zanimanja za novim znanjima pokazala ova srednja generacija (30-40 godina) koji jako punu ulazu u sebe i svoje djelatnike, što je preduvijet za uspjeh, ne samo obrtnika već i cijelog društva.

Da li Komora svojim članovima nudi usluge dodatne edukacije?

Osnivanjem našeg Učilišta, zaposleno je jedno 10ak djelatnika koji nude razne edukacije. Naravno, Komora provodi majstorske ispite, licenciranje radionica, pedagošku naobrazbu...vrlo veliku paletu obrazovnih programa.

Koliko su obrtnici zadovoljni kvalitetom obrazovanja svojih zaposlenika (šegrta)?

U zadnjih 10-tak godina se ponajviše borimo sa sustavom obrazovanja. Uza sve napore, srećom, EU je naložila da se mora uvesti dualni sustav obrazovanja, a to znači sljedeće: na 1 dan škole dolaze  4 dana prakse. Do 90-tih godina je funkcioniralo upravo po tom principu, no nakon  promjena u obrazovnom sustavu se nekako s vremenom ukinuo taj sistem. Zato se veselimo što će s 2017. ponovo saživjeti, kako bi djeca u obrazovnom sustavu dobila pravi omjer znanja i isustva.

Koja je po Vama najveća prepreka razvoju tržišta rada?

Najveća prepreka je to što je broj nezaposlenih jako visok, a broj stručnih osoba  vrlo nizak, što nas opet vraća na pitanje obrazovanja. Nakon završene škole djeca moraju proći kroz još 3-4 godine dodatne izobrazbe da bi postali osposobljeni za tržište rada. Zato smatram da je Program stručnog osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa uvelike pridonio dodatnoj izobrazbi takvih djelatnika, jer su troškovi poslodavca smanjeni na minimum. Isti efekt želimo postići ovim novim projektom zajedničke nabave "Artifex" - osloboditi dio sredstava koji bi prvotno bio iskorišten u redovnom poslovanju na način da smanjimo troškove nabave i usmjerimo ga na zapošljavanje novih djelatnika.

Što bi obrtnicima trebalo omogućiti (osim više posla) kako bi generirali nova radna mjesta?

Naglasak bih, i ovom prilikom, stavio na projekt Artifex, koji će obrtnicima uvelike olakšati poslovanje, u smislu smanjenja ulaznih troškova. Komora će na taj način, a ne samo kroz savjetodavnu, edukativnu ili pravnu pomoć, pružiti svojim članovima i direktnu podršku u poslovanju. To znači da će uložena sredstva jednog obrtnika, kroz komorske doprinose biti višestruko vraćena kroz uštedu u nabavnim procesima. Također bih spomenuo i da se trudimo pridonijeti što boljim uvjetima rada, u smislu uske suradnje s lokanom upravom, u pregovorima i razgovorima oko zakona koji se dotiču direktno naših članova, kako bismo im što više olakšali rad.

Kako vidite budućnost tržišta rada i ulogu obrtnika i komore u njemu?

Smatram da je budućnost tržišta rada u pogledu obrtnika vrlo svjetla. Otvoreni smo za nova znanja i upravo zbog naše otvorenosti, vrlo rado prihvaćamo savjete naših prijateljskih komora iz EU, ponajviše Bavarske Komore. Oni nam služe kao primjer jer su odlično organizirani, partner su lokalnoj samoupravi i državi i težimo postići isti taj nivo, iako smo i sami na vrlo dobrom putu. Važno je shvatiti da država, kao takva, živi od naših obrtnika i  poduzetnika, i što je bolje obrtnicima i poduzetnicima, bit će bolje i samoj državi.

* Sve detalje kako se učlaniti u program zajedničke nabave ARTIFEX saznajte na web stranicama Obrtničke komore Zagreb (link).

Srijeda, 21.10.2015.