Zlatne godine - Kako starog radnika naučiti nove stvari

Zlatne godine - Kako starog radnika naučiti nove stvari
Dob zaposlenih nije važna za kvalitetu obavljanja posla, ali predrasude o radnoj sposobnosti starih radnika jače su od činjenica. Unatoč predrasudama stariji radnici su tolerantniji, osjetljiviji na probleme i više posvećeni poslu jer u pravilu nemaju pritisak dokazivanja medu prijateljima i opterećenje zbog odgoja malodobne djece.

Stariji radnik

Mnogi ljudi s malo više godina radnoga staža strahuju od gubitka posla jer drugi teško da će dobiti. Nažalost, vrlo su često u pravu. Predrasude o radnoj (ne)sposobnosti ljudi starijih od 50 godina jače su od činjenica. Podcjenjivanje starijih naziva se ageizam. Termin je skovao gerontolog Robert Butler, 1969- godine označavajući njime i predrasude prema starijim ljudima, prema starijoj dobi i prema starenju kao procesu, ali i diskriminaciju koja se u praksi provodi u odnosu na starije ljude i koja takve predrasude podržava. Iako je poslije značenje termina prošireno na sve dobno uvjetovane predrasude, primjerice, kad se ideje mladih odbacuju kao zelene, prema definiciji ipak se ageizam ponajprije odnosi na opće podcjenjivanje starijih.

Prednosti starijih
U svijetu već postoje udruge za zaštitu starijih osoba od diskriminacije. Jedna takva američka zove se "Sive pantere", a zalaže se za ukidanje gornje dobne granice kao kriterija pri zapošljavanju i pri umirovljenju te za "zabranu" davanja komplimenata poput "sjajno izgledate za svoje godine". Valjda bi neizrečeni nastavak trebao biti: "Čudo što ste još živi".

Stariji se zaposlenici redovito doživljavaju kao relativno nefleksibilni, otporni na promjene i teški za učenje - osobito kad je riječ o novim informacijskim tehnologijama. Istraživanja, međutim, pokazuju da stariji zaposlenici žele učiti i za to su sposobni kao i bilo koja mlađa skupina. Jedini je problem što im za učenje složenijih stvari može trebati više vremena nego mlađima, no kad ih jednom svladaju, uspješni su u izvedbi kao i mlađi. Područje stjecanja znanja i razvijanja vještina i ponašanja nužnih za dobro obavljanje posla s mnogo je opravdanja predmet brojnih istraživanja. Mnogo je individualnih razlika koje utječu na efekte učenja i poučavanja: sposobnosti, motivacija, različite druge osobine ličnosti, ali dob nije među njima.

Psiholog Stephen Levitt je 2005. godine napravio istraživanje gledajući američku "Najslabiju kariku". Utvrdio je da su natjecatelji, u prosjeku, vrlo neskloni starijim kandidatima. I kad im je u interesu da izbace doista najslabiju kariku, češće za ispadanje nominiraju stariju osobu nego mlađu koja je objektivno slabija. A kad im je interesu izbaciti jačeg kako bi se riješili konkurencije, opet će prije izbaciti starijeg koji nije najbolji nego mlađeg koji jest bolji. U starosti se, istina, informacije primaju i obrađuju sporije, osobito kad ih je mnogo ali svjesni toga stariji će ih kad zatreba zapisati za razliku od mlađih koji se često preoptimistički oslanjaju na svoje bolje pamćenje pa zaborave. To je potvrđeno i davnim istraživanjem koje je provedeno na konobarima. Oni stariji su na stol donosili točnije narudžbe nego mlađi, upravo zato što su ih uvijek zapisivali. Ostaje još samo da uspiju svladati pamćenje tko je što naručio umjesto da pred stolom izvikuju čija su krilca, a čija jetrica.

Stariji radnik
DEPRESIJA: Stariji su ljudi češće depresivni nego mladi, ali njihove
depresije u pravilu nisu teške za razliku od onih u mlađih kolega


Predrasude o mladosti
U istraživanju koje je provedeno na Sveučilištu Kent u Engleskoj gotovo je 30 posto ispitanika ustvrdilo kako su bili žrtva diskriminacije zbog svoje dobi - stoje znatno učestalije od spolne i rasne diskriminacije. U jednom američkom ispitivanju više od 40 posto obuhvaćenih ljudi je izjavilo kako bi radije za posao intervjuirali, a onda valjda i zaposlili mlađe kandidate nego starije. Evo još nekih zanimljivih nalaza o dobnoj povezanosti i nekih as-pekata poslovne uspješnosti.

U jednoj je velikoj studiji utvrđeno kako su stariji znanstvenici u odnosu na mlade osjetljiviji za probleme i njihovo rješavanje, tolerantniji su za konflikte i druge frustracije, spretniji su u komuniciranju, točniji su i pouzdaniji. Manje su spremni na rizik, slabije pamte, sporiji su i manje motivirani raditi ono što im se ne da i u uvjetima koji im se ne sviđaju. Dakle, tko to kaže da stariji nisu pametniji?

Posljednjih su godina sve više na cijeni menadžeri stariji od 50 godina. Iskusni su, psihički stabilniji, manje skloni promjenama posla, a ako su još i zdravi, uopće s njega ne izostaju. Do te su dobi izgradili odnose s važnim ljudima - u smislu da više ne gube energiju na igre moći u obitelji i s prijateljima. Djeca su im, imaju li ih, dovoljno odrasla da su im i na tom planu smanjeni angažmani te se s više snage mogu posvetiti poslu.
Stariji su ljudi češće depresivni nego mlađi. Međutim, njihove su depresije vrlo rijetko teške, s brojnim simptomima. Oni obično imaju tek pojedine simptome: klonulost, gubitak apetita, smuše-nost, sporost, nesanica... U mladih je teška depresija s više simptoma u kombinaciji pet puta češća. Stariji su, općenito, više cool. Rjeđe se uzbuđuju, rjeđe nego mlađi doživljavaju ugodne emocije, a još rjeđe doživljavaju neugodne emocije. Dakle, teže ih izbaciti iz takta. Dob i iskustvo pomiču granice tolerancije.

'Legenda o balavcu'
Urbana je legenda na koju se često pozivaju mlađi ona prema kojoj su Amerikanci svojedobno isporučili Japancima nekakav novi stroj. Ne mogavši ga staviti u pogon, zatražili su Amerikance da im pošalju stručnjaka koji će to obaviti. Kad su vidjeli kakvog su im balavca poslali, odmah su u panici tražili mogu li im poslati koga starijega. U telefaksu koji je ubrzo potom stigao pisalo je: "Savjetujemo vam da iskoristite balavca. On je izumio stroj."

Četvrtak, 12.05.2011. / Dubravka Miljković, poslovni.hr