Prijava
Traži
Neki znanstvenici smatraju da ljudski resursi u Hrvatskoj nisu sposobni pratiti nove promjene obilježja zaposlenosti jer je njihovo glavno obilježje fiksacija na sigurnost, te pasivnost i ovisnost.
Ne tako davno društveno priznati rad bio je samo onaj koji se odvijao na tržištu rada. Danas raste broj poslova koji se ne uklapaju u tradicionalni obrazac rada. Rad više nije na puno radno vrijeme već s fleksibilnim radnim vremenom ili je pak privremeni rad, rad kod kuće i sl.
Sve se mijenja
Sve više radno sposobnog stanovništva, pogotovo u razvijenijim zemljama, bira zanimanje koje im omogućava obavljanje posla na način i u vrijeme kada to njima odgovara. To znači da nisu prostorno vezani uz prostorije tvrtke niti ovise o fiksnoj osmo-satnoj radnoj satnici. Nove oblike rada karakterizira radno vrijeme, lokacija i ugovor. Većina "novih" poslova zahtijeva natprosječnu razinu stručnosti i angažmana. Obavljanje jednog posla cijeli život polako postaje prošlost. Zaposlenici se sve manje vežu za jednu tvrtku, a plaćanje po učinkovitosti postaje uobičajeno. Učestalo je ugovaranje zaposlenika koji planiraju, izvršavaju i nadziru rad čije rezultate koristi poslodavac. Karijera se ne veže uz tvrtku nego se radnik sam probija u skladu s vlastitim mogućnostima, vještinama i srećom na tržištu rada. Mladi ljudi koji se spremaju kročiti na tržište rada puno su više spremniji od svojih roditelja na dodatno obrazovanje, usavršavanje i mijenjanje. Prema tome, rad kakav smo dosad poznavali i prakticirali počinje se transformirati. U Hrvatskoj je problem u tome što promjene u oblicima rada ne prate odgovarajuće promjene zakonodavstva, ali niti društvene percepcije.
Karijera se ne veže uz tvrtku nego se radnik sam probija u skladu s vlastitim mogućnostima, vještinama i srećom na tržištu rada.Porazni podaci koji ne čude
Prema anketi o radnoj snazi koju je tijekom prošle godine proveo Hrvatski zavod za zapošljavanje struktura radno sposobnog stanovništva prema školskoj spremi još ne odgovara gore navedenom. Najveći postotak zaposlenih - 32,7% ima jednogodišnju, dvogodišnju ili trogodišnju srednju školu za zanimanja. 23,1% zaposlenih ima završenu četverogodišnju školu za zanimanja; zaposlenih sa završenom osnovnom školom na tržištu rada ima 17,6%, dok visokoobrazovanih ima 11,8%. Najveći broj zaposlenih - 19,2% radi u prerađivačkoj industriji; u poljoprivredi, lovu i šumarstvu radi 16,6%, a u trgovinama na veliko i malo 13,5% zaposlenih. Što se tiče glavnih rodova zanimanja, najveći postotak, 14,9% čine poljoprivredni, šumski i ribarski radnici. Odmah za njima slijede inženjeri i tehničari s 14%; zatim trgovci i uslužni radnici s 13,8% pa obrtnici i zanimanja u pojedinačnoj proizvodnji s 13,2% udjela u glavnim rodovima zanimanja.
Navedeni podaci ne bi nas trebali čuditi kada uzmemo u obzir da su tranzicija, prelazak na tržišnu privredu, raspad države i tržišta te ratna zbivanja povećala nestajanje radnih mjesta. Od 1990. smanjuje se broj zaposlenih u sektoru državnog vlasništva dok je značajna razina zaposlenih u sivoj ekonomiji, a došlo je i do restrukturiranja poduzeća i promjena u zakonodavstvu. Radne vrijednosti mijenjaju se preko noći, što se najviše očitovalo u stavovima prema sigurnosti radnog mjesta i zaposlenosti. U svakom slučaju, bili mi na to spremni ili ne, ulazak u Europsku uniju natjerat će nas na brzo prilagođavanje i ponovno mijenjanje radnih vrijednosti.
Broj vrsta poslova se povećava, nestaje 'stabilan posao'
Zanimljivo je da napretkom tehnologije radna mjesta ne nestaju, kako se u početku mislilo, već se, naprotiv, njihov broj povećava. Ono što nestaje je posao kao takav, stabilan, siguran, jasno definiran, zaštićen i korektno plaćen. Znanstvenici koji se bave proučavanjem rada zaključili su da se, zahvaljujući tehnološkom napretku, društvena struktura mijenja, što se očituje u smanjenju zaposlenosti u poljoprivredi, opadanju tradicionalne zaposlenosti u industriji, a s druge strane rastu uslužnih djelatnosti, usponu menadžerskih, stručnih i tehničkih poslova.
Na radnom mjestu
Poduzetništvo
Magazin
HR karijere
Edukacija
Biznis tracheraj
