Prijava
Traži
Dobrota nas čini sretnima i ponosnima. Učiniti dobro djelo siguran je znak dobrote koju nosimo u sebi. Svaki pojedinac ima principe ili načela po kojima nastoji djelovati. Djelovanje u skladu s načelima koje imamo nije uvijek jednostavno i lako. Zašto?
Moralne odluke
Kod donošenja odluka o ispravnom ili moralnom djelovanju prepreku nam predstavljaju osjećaji i interesi koje nosimo u sebi. Strah, mržnja, nesigurnost, ljubomora, zavist i naše spontane želje ometaju nas u donošenju moralnih odluka.
Moralna dobrota je izvršavanje dužnosti. U dužnosti ubrajamo sve ono za što vjerujemo da bi trebali i morali učiniti. Biti ono što jesmo i činiti ono što bi trebali često iziskuje od nas dodatni trud kako bismo izbjegli i savladali sve sile koje nas pokušavaju odvratiti od izvršavanja naših dužnosti. Moralno dobra osoba spremna je žrtvovati osobne interese, želje i kratkoročne koristi kako bi ispravno djelovala. Sukobi koje doživljavamo oko izvršavanja ili neizvršavanja svojih dužnosti svakodnevni su.
Moralne dileme na poslu mogu biti:
- produžiti pauzu u nadi da to nitko neće zamijetiti (za plaću koju primam pola radnog vremena bio bi pravi omjer)
- kasniti na posao jer znamo da je šef na putu (toliko puta sam ostala prekovremeno, a on/ ona to nije primijetio/la)
- uskratiti kolegici ili kolegi potrebnu informaciju jer vam taj dan nije simpatičan/simpatična (nisam dužna niti dodatno plaćena za taj posao)
- na neljubaznost uzvratiti grubošću (za tvoju bolest lijek je odavno izumljen - bonton)
- odgoditi današnju obvezu za sutra bez čvrstih razloga (neće posao pobjeći)
- podržati kolegicu ili kolegu, premda sa sigurnošću znate da iznosi neistinu (nikad ne znaš, možda i meni bude trebala takva usluga
- na kraju radnog dana potvrditi šefu da su sve obveze toga dana izvršene, premda znate da nisu, zaboravili ste i ne pada vam na pamet ostati prekovremeno (kako on to može doznati, sutra će to biti prva stvar koju ću odraditi; doći ću koju minutu ranije na posao)
- obaviti privatni telefonski razgovor (kako da doma platim sve te račune - voda, struja pa još i telefon)
- učiniti uslugu prijateljima izvan posla kao kopiranje, primanje i si. (za to služe prijatelji, a da pokažem kako i ja imam neke prednosti na svom radnom mjestu)
- posuditi uredski materijal s posla bez znanja šefice ili šefa (to je za tvrtku sitnica, a meni je znatna pomoć, na koncu to su sitnice).
Dileme ili sukobe koji se javljaju kod izvršavanja ili neizvršavanja svojih dužnosti rješavamo promišljanjem i savjetovanjem sa savješću. Da bi odluka bila dobra trebamo potvrdu savjesti. Mirna savjest jamstvo je ispravnosti odluke i djelovanja. Međutim savjest nije formirana i jedinstvena kod svih ljudi kao siguran put ka moralnom djelovanju.
Uvjerenja da moramo moralno djelovati proizlaze iz naše biti, tumači poznati njemački filozof Kant. Moralnost proizlazi iz osobnog promišljanja, a ne iz vjerskih učenja ili društvenih konvencija. Moralnost je neodvojiva od svake osobe bez obzira na njegovu vjersku ili društvenu pripadnost. Ona mora biti dosljedna i jasno vidljiva u načelima koja slijedimo u svome životu.
Moralne obveze prema sebi
Biti moralno odgovorni prema drugima, obveza je koja nas usmjerava prilikom donošenja odluka, ali postoji i obveza koja nas usmjerava na moralan odnos prema sebi. Izvršavanje dužnosti prema sebi također je obveza koju često zanemarujemo.
Obveza je svake osobe razvijati svoje talente i sposobnosti koje nosimo u sebi do najviše razine. Često na putu tog razvoja osobnih talenata dolazi do poteškoća u poslovnom ili privatnom životu.Društvena zajednica ili odgoj koji smo naslijedili ograničavaju napredovanje ka razvijanju talenata i sposobnosti. Stoga je potrebna hrabrost da iskočimo iz tih okvira i preuzmemo odgovornost za svoje postupke i osobni razvoj. Treba hrabrosti i odlučnosti u potrazi za poslom u kojem možemo prezentirati svoja znanja i sposobnosti, ne samo sebi nego i svojoj obitelji, ali i široj društvenoj zajednici.
Moralna načela i posao
Ulaskom u poslovni svijet sasvim sigurno počinje i promjena naših moralnih načela i promišljanja. Ponajprije jer se pojavljuju slučajevi koji su nam bili sasvim strani ili smo ih gledali samo na filmu te s lakoćom odabirali stranu i jasno iznosili sudove o dobrima i lošima, zatim potreba za dokazivanjem ili privrženost tvrtki za koju radimo pa smo spremni potvrditi ili opravdati sitne neistine. Uče nas da iznošenje istine nije uvijek dobro i poželjno kako za tvrtku tako i za nas kao djelatnika. Strogo pridržavanje usvojenih odgojnih načela može nas stajati otpuštanja, a značiti poslovni gubitak za tvrtku. Pojavljuje se sukob na razini osobnog interesa i moralnih dužnosti. Izvršiti moralnu dužnost značilo bi žrtvovati osobni interes, mogućnost gubitka posla. Poslovna politika nije uvijek u skladu s životnom politikom te je potreban kompromis. Dužnost zaposlenika je izvršavati i provoditi politiku tvrtke, ali postoje i dužnosti koje moramo izvršavati prema sebi.
Provjera ili potvrda dobrog moralnog djelovanja ili izvršavanja dužnosti jest osobna sreća i zadovoljstvo. Zadovoljština izvršavanja svojih dužnosti trebala bi biti sreća kao nagrada. Zaobilaženje ili neizvršavanja svojih dužnosti za posljedicu bi trebalo imati neku kaznu. Izvršiti svoju dužnost, bez obzira na posljedice, siguran je znak da ćemo biti sretniji i zadovoljniji.
Posao, ma koliko se danas činilo da on to jest, nije niti smije biti jedini segment Čovjekovog života. Stoga poslovni uspjeh nije najvažniji u životu. Potvrdu za to jednostavno je naći u ljudima koji nas okružuju i s kojima živimo.
Najveća sreća ili najveće dobro bilo bi sklad dužnosti i sreće ili jednostavno rečeno: najsretniji su oni ljudi koji rade ono što vole i koje njihov posao čini sretnima. Sreća i zadovoljstvo koje osjećamo na poslu jasno se očituje u rezultatima koje postižemo, ali su također vidljivi u osobnom životu.Zašto nismo uvijek nagrađeni kad učinimo pravu stvar? Ne bi li u životu trebalo biti tako? Onaj tko čini dobro trebao bi biti nagrađen, a tko zlo čini trebao bi snositi posljedice kazne. Premda u životu nije uvijek tako, ne bismo li trebali odustati od činjenja dobra. Moralno snažne i dobre osobe izvršavaju svoje dužnosti bez obzira na sve poteškoće i posljedice koje mogu doći. Naša moralnost ili dobrota mora imati temelje u našem promišljanju i uvjerenju oko istinoljubivosti, pomaganja drugima, zaštite slabijih, zalaganja za jednakost svih ljudi, pravde i slobode, kao o stvarima koje nas vode do sreće u životu.
Moralnu dobrotu pokazujemo kada spremno pomažemo drugima, kada reagiramo na nepravdu, kada odgovorno izvršavamo svoje dužnosti, kada priznajemo pogrešku, kada poštujemo drugu osobu koja ima drugačije mišljenje, kada smo ljubazni, kada drugima želimo dobro, kada darujemo, kada druge uveseljavamo, kada se s drugima radujemo njihovom uspjehu, kada volimo.
Na radnom mjestu
Poduzetništvo
Magazin
HR karijere
Edukacija
Biznis tracheraj
