Kalkulator plaće
Prijava
Traži
HR
EN
DE
Fenomen poznat kao Velika rezignacija (engl. The Great Resignation) obilježio je tržište rada posljednjih godina i otvorio brojna pitanja o odnosu zaposlenika prema poslu, uvjetima rada i vlastitim prioritetima.
Naime, samo tijekom 2022. godine više od 50 milijuna Amerikanaca odlučilo je napustiti svoje radno mjesto, neovisno o tome je li razlog bila potraga za boljim prilikama, većim primanjima ili zdravijim radnim okruženjem.
Potaknuti pandemijom Covida-19, brojni su radnici tada preispitali prioritete i masovno napuštali poslove s lošim plaćama i manjkom fleksibilnosti na radnom mjestu.
No, iako se taj val masovnih odlazaka često promatra kao specifičan društveni fenomen, činjenica je da otkaz, bilo da ga zaposlenik daje ili dobije, ostaje jedna od stresnijih životnih situacija. Uz osjećaj nesigurnosti, straha i frustracije, prestanak radnog odnosa često otvara niz praktičnih i emocionalnih pitanja.
Kako preživjeti otkaz?
Do prekida radnog odnosa može doći na različite načine, a među najčešćima su otkaz i sporazumni raskid ugovora o radu. Razlozi su pritom jednako raznoliki, od nezadovoljstva uvjetima rada i plaćom, loših međuljudskih odnosa u radnom kolektivu, mobinga pa sve do prihvaćanja boljih poslovnih prilika.
Posebno teško može biti kada otkaz dođe neočekivano. Mnogi vjeruju da dobro i kvalitetno obavljaju svoj posao, ulažu trud, ispunjavaju ciljeve i grade kvalitetan odnos s klijentima ili kolegama, sve dok ih odluka poslodavca ne zatekne nespremnima. Potpuno je prirodno zapitati se što ću i kako dalje.
Naime, otkaz, odnosno gubitak posla nerijetko sa sobom nosi osjećaje ljutnje, srama, bespomoćnosti ili narušenog samopouzdanja. No upravo način na koji se nosimo s tom situacijom može odrediti koliko brzo ćemo se oporaviti i krenuti dalje. Prvi korak? Ostanite smireni.
Ostanite smireni
Znamo, ovu je rečenicu puno lakše tek izgovoriti doli primijeniti u realnom životu. No, kada je riječ o preživljavanju perioda nakon otkaza, od iznimne je važnosti uzeti neko vrijeme i naprosto - stati.
Ranije smo pisali o činjenici da su stručnjaci dokazali ukupno šest emocionalnih faza koje se javljaju nakon gubitka posla, slično kao i kod gubitka nekoga koga volimo. Isprva se javljaju šok i negiranje, strah i panika, a potom ljutnja, kalkuliranje o povratku, depresija te potom privremeno prihvaćanje. Otkaz može biti velik emocionalan, ali i financijski udarac, no uvijek volimo istaknuti da može biti i prilika za potpuno nova iskustva i prilike. Shodno tomu, od velike je važnosti ne reagirati impulzivno. Drugim riječima, dajte si vremena da procesuirate situaciju i pokušajte sagledati širu sliku. Otkaz ne definira vašu vrijednost niti označava kraj vaše karijere.
Važno je prihvatiti svoje emocije, ali…
Nakon otkaza važno je dati si vremena za procesuiranje emocionalnog vala koji vas je preplavio. Šok, ljutnja, strah, razočaranje ili nesigurnost, koliko god bili neugodni, posve su normalne reakcije na gubitak posla. Umjesto potiskivanja, važno je dopustiti si da ih osjetite i proživite.
Jednako je važno ne ostati zarobljen u tim emocijama. Odredite trenutak kada ćete, nakon početnog perioda prilagodbe, svjesno početi usmjeravati fokus na ono što slijedi. Razgovor s bliskim osobama, kratki odmor ili odmak od svakodnevnog pritiska traženja novog posla mogu pomoći da se emocionalno stabilizirate i jasnije sagledate situaciju.
Pritom je važno ne doživljavati otkaz kao osobni neuspjeh. Gubitak posla nije i ne može biti jedino mjerilo vaše vrijednosti, znanja ili sposobnosti. Tržište rada često je pod utjecajem ekonomskih okolnosti, organizacijskih promjena i vanjskih faktora na koje nemamo utjecaj. Otkaz naprosto ponekad govori više o okolnostima nego o osobi koja ga je dobila.
Što ako ste otkaz ‘zaslužili’?
Koliko god bilo teško, korisno je zapitati se postoji li nešto što možete naučiti iz ovog iskustva. Je li problem bio u radnom okruženju, komunikaciji ili možda neusklađenim očekivanjima? Ako ste otkaz pak dobili zbog direktne pogreške u redu, primjerice neostvarivanja ciljeva i slično, zapitajte se koliko su ciljev bili doista realni i ostvarivi s obzirom na resurse, vrijeme i podršku koju ste imali? Ili je problem možda ipak bio u organizaciji, komunikaciji?
S druge pak strane, ako prepoznajete da je doista došlo do propusta s vaše strane, važno je pristupiti tome kao prilici za učenje, a ne kao trajnoj etiketi neuspjeha. Svatko griješi, ali razlika je u tome kako na te pogreške reagiramo. Umjesto da vas preplave krivnja ili sram, pokušajte izvući konkretne lekcije. Zapišite na papir što biste sljedeći put napravili drugačije, koje vještine trebate dodatno razviti i kako bolje prepoznati potencijalne probleme prije nego eskaliraju.
Preuzimanje odgovornosti može biti neugodno, ali dugoročno gradi otpornost, profesionalnu zrelost i samosvijest. Jedna pogreška, pa čak i ona koja vas je dovela do otkaza, ne definira cijelu vašu karijeru. Zapravo, potpuno suprotno - ono što vas definira jest način na koji iz toga rastete i kako to iskustvo koristite kao temelj za bolje odluke u budućnosti.
Savjete renomirane psihologinje na temu kako preživjeti otkaz pročitajte ovdje.
Izvor fotografija: Canva, Pexels
Na radnom mjestu
Poduzetništvo
Magazin
HR karijere
HR Whisperer
Edukacija
Leadership transformacija
