Prijava
Traži
O emocionalnoj inteligenciji se jako puno govori i puno je knjiga napisano na tu temu, no čini se kako ljudima još uvijek nije jasno što je emocionalna inteligencija?
Problem emocionalne inteligencije (EI) je u tome što je to složeni koncept i nije ga moguće jednostavno definirati i mjeriti. Jednostavna definicija glasi: to je sposobnost procesiranja emocionalnih informacija, odnosno rješavanja problema vezanih uz emocionalni kontekst. Ova definicija naglašava povezanost i pripadnost EI skupini inteligencija (apstraktna, verbalna, numerička…) samo naglašava rješavanje problema iz emocionalne domene. Emocije su uključene u sve naše aktivnosti, tako da EI zahvaća skup vrlo različitih sposobnosti. Autori koncepta EI Jack Mayer i Peter Salovey su došli do modela koji sadrži hijerarhijski složene sposobnosti od najjednostavnijih (uočavanje emocija kod sebe i drugih), uporabu emocija u olakšavanju mišljenja, razumijevanje emocija, pa do najsloženijih sposobnosti regulacije, kontrole i upravljanja svojih i emocija drugih osoba.
Slovite kao najveći hrvatski ekspert u području EI. Što Vas je potaknulo na istraživanje EI?
O tome da sam najveći ekspert moraju drugi prosuditi, ali mogu sa sigurnošću reći da sam „prvi čovjek u Hrvata koji se počeo baviti EI“, kako me volio zvati moj mentor na žalost prerano preminuli profesor Alija Kulenović, koji je jako zaslužan da sam uspio probiti blokadu i dokazati da je moguće doktorirati na temu provjere opstojnosti EI, koja se do sredine devedesetih godina smatrala „iluzornim konceptom“.
Zašto nam je ona bitna u životu i u poslu?
Prvo što se tu ističe je činjenica da su emocije uključene u sve naše aktivnosti. U neko davno (i srećom prošlo svršeno vrijeme) smatralo se da emocije treba eliminirati iz procesa mišljenja i donošenja odluka. Međutim, snažna je motivacijska uloga emocija, pa danas prevladava mišljenje da emocije mogu jako pomoći u usmjeravanju mišljenja na važne stvari. Teorija i modeli EI su složeni, pa je tako i široki prostor na kojem su vidljivi pozitivni efekti. Najjednostavnija je sposobnost prepoznavanja emocija kod sebe i drugih koja nam omogućuje efikasnu komunikaciju koja je osnova za adekvatno izražavanje, reguliranje i upravljanje svojim i emocijama drugih ljudi. Meni se jako sviđa tvrdnja Jacka Mayera da emocionalno inteligentna osoba prije svega uspješno komunicira s drugim ljudima i tada je u situaciji da razmjenjuje informacije. Mnoga naša istraživanja potvrdila su da je EI povezana s jako puno pozitivnih ishoda (zadovoljstvo životom, empatija), a pogotovo je bila jaka veza s uspješnim rukovođenjem. Tu vrijedi pravilo da je EI izuzetno važna za rukovoditelje koji su u neposrednoj komunikaciji s radnicima.
Kakva je uloga psihologije na emocionalnu inteligenciju?
Kako je područje ispitivanja inteligencije još uvijek ekskluzivno pravo licenciranih psihologa, uloga, ali i odgovornost psihologa za razvoj koncepta je najveća. Na današnjem stupnju razvoja EI najveći problem predstavljaju neznanstveni i nekritički pristupi koji u koncept EI nastoje uključiti gotovo sve dosada poznate sposobnosti (socijalnu, verbalnu inteligenciju), kao i gotovo sve poznate osobine ličnosti (naročito ekstraverziju, otvorenost, socijalne vještine, otpornost na stres…). Kada se pojavila početkom devedesetih godina prošlog milenija, EI je bila gotovo proskribirana u znanosti i praksi. Međutim, još su veći problemi nastali naglom popularizacijom nakon izlaska Golemanove knjige. Nakon toga je krenula poplava vrlo sumnjivih programa za razvoj EI i instrumenata za njenu procjenu. Jedini im je cilj bio dobro zaraditi na popularnosti EI. To je napravilo golemu štetu konceptu EI. Zadnjih nekoliko godina razvoj EI provodi se kroz vrlo dobro strukturirane i planirane studije.
Može li se ona naučiti i koliko su vještine emocionalne inteligencije bitne u poslu?
EI spada u skupinu inteligencija (kristalizirana) koje se razvijaju tijekom života kroz iskustvo. Mnogo je programa za razvoj EI, ali je malo njih utemeljeno na čvrstoj teoriji i provjereno u realnim situacijama. To je pogotovo prisutno u organizacijskoj okolini. Danas imate previše mešetara koji nastoje skupo prodati svoje na brzinu skrpljene programe razvoja EI vještina i kompetentnosti kao one koje će riješiti sve probleme u vašoj radnoj sredini. Pogotovo su opasni oni u kojima se nastoji naučiti rukovoditelje kako da manipuliraju emocijama svojih podčinjenih s jedinim ciljem povećanja produktivnosti. Ti programi imaju vrlo kratkoročne pozitivne, a dugoročno izuzetno negativne efekte.
Koja je razlika između treninga usavršavanja poslovnih vještina (primjerice komunikacijskih vještina, prodajnih, rukovoditeljskih kompetencija i sl.) i vještina emocionalne inteligencije?
Treninzi koje navodite trebali bi slijediti osnovne postavke EI. Međutim, često su danas na tržištu prisutni treninzi usavršavanja poslovnih vještina koji ne poštuju osnovne ciljeve EI, a to su empatija i prosocijalna orijentacija. U stranim, ali i našim istraživanjima vrlo jasno se pokazalo da timovi emocionalno inteligentnih rukovodilaca imaju značajno veću produktivnost rada. Međutim, ta veza nije direktna, nego posredovana činjenicom da takvi rukovodioci posjeduju karizmu, jer svojim iskrenim pristupom i brigom uspijevaju pridobiti njihovo povjerenje i znaju kako motivirati radnike. Ta složenost odnosa je ključna i vrlo jasno naglašava činjenicu da efikasni programi usavršavanja ne mogu biti jednostavni i brzopotezni tečajevi, nego dugotrajni jasno strukturirani i bazirani na teoriji EI koja uključuje široku lepezu različitih sposobnosti.
Koliko dugo traje usvajanje tih vještina?
Moglo bi se reći da je to u pravom smislu te riječi – cjeloživotno učenje. Najbolje i najjednostavnije ga je definirati onom kineskom poslovicom: ako čovjeka hoćete nahraniti danas – darujte mu ribu, a ako ga želite nahraniti za cijeli život – naučite ga loviti ribu. Ali kako i najduži put počinje prvim korakom, tako je ovdje važno naglasiti da je prije svega potrebno biti motiviran za i otvoren promjene. Mnogi ljudi i danas smatraju da su emocije smetnja racionalnom razmišljanju i ne žele prihvatiti promjene tih pogrešnih stavova. Tu imamojasnih dokaza u radu s vrhunskim managerima.
Mislite li, iz Vašeg osobnog iskustva jesu li ljudi u RH svjesni važnosti EI?
Sve više su ljudi svjesni da se svi problemi u životu ne mogu riješiti klasičnom inteligencijom koja se često naziva i akademskom upravo zbog toga što najbolje prognozira uspjeh u formalnom obrazovanju. Ipak, nije opravdano tvrditi da EI može objasniti sve što klasična inteligencija nije uspjela. Ona je važna u poslovima koji uključuju socijalnu interakciju, ali ima veliku ulogu u osobnom razvoju i zadovoljstvu, jer nam pokazuje kako uspješno upravljati svojom emocionalnošću.
„Zaostajemo“ li mi Hrvati u EI u odnosu na europu i svijet?
Odgovor na ovo pitanje uključuje svu složenost problema statusa znanosti i istraživanja u našem društvu. Kako sam poznat po svojim vezama s kolegama iz cijelog Svijeta dozvoljeno mi je tvrditi kako se svaki od njih zapanji koliko mi puno uspijevamo napraviti s tako skromnim sredstvima koje imamo na raspolaganju. U tom kontekstu je i podatak da smo dobili organizaciju III Svjetskog kongresa iz emocionalne inteligencije koji će se 8-10. rujna održati u Opatiji. Da se još pohvalimo da smo organizaciju dobili u konkurenciji s New Yorkom, gdje će biti sljedeći kongres EI za dvije godine. Jedan od razloga je i dugogodišnja suradnja s autorima EI i međunarodni kroskulturalni projekt koji smo imali s vodećim stručnjacima na tom području. Žalosno je da sam morao upotrijebiti prošlo svršeno vrijeme, jer Projekt nije priznat kod nas kao nešto važno i ukinuto nam je ionako skromno financiranje. Tako smo još jedni na listi koji su daleko poznatiji i prepoznatiji u Svijetu, negoli kod nas. Da sve bude još apsurdnije jedini kriterij koji nas je eliminirao je da smo potrošili previše novca na putovanja (što je u našem slučaju bila razmjena i rad na osnovnom zadatku), a što je prevedeno u kune iznosilo 16.000! Primjera radi, kolege koje rade s nama imaju godišnji budžet dva milijuna dolara!!!
Uistinu je veliki uspjeh što se Međunarodni kongres EI održava baš u našoj zemlji. Što zanimljivo mogu čuti poslodavci?
Pozvani predavači koji su potvrdili svoj dolazak su autor koncepta emocionalne inteligencije prof. dr. sc. Peter Salovey, Yale University, kao i priznati stručnjacima u različitim područjima. Među njima je za poslodavce najzanimljiviji dr. sc. Paulo Lopez (Faculty of Economics and Management, University of Portugal) jedan od vodećih eksperata u području primjene emocionalne inteligencije u organizacijskom okruženju koji se fokusirao na istraživanja interpersonalnih i emocionalnih vještina i kompetencija značajnih pri vođenju, upravljanju i efikasnijem timskom radu. Objavio je brojne radove o ulozi emocionalne inteligencije i emocija pri donošenju važnih odluka u procesu rukovođenja. Svoje bogato iskustvo prenosi kroz provjereno efikasne treninge navedenih vještina. Uz spomenute autore pozvana će predavanja održati najveći autoriteti u području emocionalne inteligencije, što će biti jedinstvena prilika hrvatskim stručnjacima za razmjenu iskustva sa svjetskim ekspertima.
Na ovaj su Kongres pozvani predstavnici svih kompanija koje žele potražiti odgovore na pitanja o tome koja je važnost emocionalne inteligencije (EI) u radnom okruženju. Smatramo da će znanstveni i stručni radovi, prezentirani na Kongresu, značajno doprinijeti daljnjem razvoju novih spoznaja naročito u području upravljanja ljudskim resursima, od samog odabira novih kadrova pa do razvoja, individualizirane brige i upravljanja karijerom postojećeg kadra.
Pomaže li EI kod zapošljavanja, npr. intervjua za posao i općenito traženja posla?
Ima jedna zgodna sintagma kao odgovor: klasična inteligencija će vam pomoći da dobijete posao, a EI da u njemu budete uspješni. Ponovo ističem da EI nije lijek za sve bolesti (panacea), niti rješenje svih problema u poslu . Međutim, osobe koje su svjesne važnosti, vode računa i rade na razvoju svojih emocionalnih kompetencija imaju daleko veću šansu biti uspješne i zadovoljne, ne samo u poslu, nego i u privatnom životu. To na žalost, nije lako, kao što je odavno već uvidio i nabolje opisao Aristotel u svojoj poznatoj izreci: “Svatko se može naljutiti - to je lako. Ali naljutiti se na pravu osobu, do ispravnog stupnja, u pravi trenutak, zbog ispravnog razloga i na ispravan način - to nije lako.”
Koristite li Vi vještine EI i kako Vama one pomažu?
Da ne bi ispalo po onoj narodnoj „u postolara najgore postole“, moram reći da mi je uvid u sposobnosti, kao i istraživanje i otkrivanje tajni EI jako pomoglo u osobnom razvoju. Žao mi je da se dostignuća nedovoljno koriste za dobrobit drugih osoba, pogotovo mladih koje se „nalijeva“ bespotrebnim faktografskim podacima, a ne uči kompetencijama važnim za svakodnevni život. Imali smo nekoliko istraživanja koja su nedvojbeno pokazala pozitivne efekte programa razvoja emocionalnih vještina djece, ali u našem društvu nikako se ne može probiti barijera ulasku takvih programa u službeni kurikulum.
Na radnom mjestu
Poduzetništvo
Magazin
HR karijere
Edukacija
Biznis tracheraj
