Emocionalna inteligencija

Cmizdravci ne pobjeđuju na poslu

Čak 71 posto kadrovskih menadžera tvrdi da više cijeni emocionalnu inteligenciju (EI) i sposobnost osobe da kontrolira svoje emocije nego faktor inteligencije (IQ).

Ako želite napredovati u karijeri, nikad nemojte pokazati da se preznojavate, niti se ne upuštajte u svađe, ne vičite te nipošto nemojte plakati. Pokazalo se da su u napredovanju uravnoteženost i ugodno ponašanje važniji od inteligencije. Prema istraživanju javnog mnijenja koje je proveo internet site CareerBuilder.com (na kojem se nude i traže radna mjesta), 71 posto ispitanih kadrovskih menadžera tvrdi da više cijeni emocionalnu inteligenciju (EI) - sposobnost osobe da kontrolira svoje emocije, osjeti što misle druge osobe i gradi kvalitetne odnose - nego što cijeni faktor inteligencije (IQ).

Čak 59 posto poslodavaca je reklo da ne bi zaposlilo nekoga tko ima visoki IQ, a niski EI. Među razlozima takvog odabira, menadžeri koji su zaduženi za kadrovsku politiku navode da su zaposlenici s visokom emocionalnom inteligencijom skloniji zadržavanju pribranosti u vrijeme pojačanog stresa, efektnom rješavanju sukoba i pokazivanju suosjećanja s drugim članovima poslovnog tima. »Tehnička kompetentnost i inteligencija su važne karakteristike svakog zaposlenika, no kada treba izabrati između dvaju kandidata za napredovanje ili novo radno mjesto, vještine komuniciranja su od presudne važnosti«, objašnjava Rosemary Haefner, potpredsjednica kadrovske službe sitea Career Builder.

Nekima je suosjećanje urođeno, drugima nije, no to ne znači da se suosjećanje ne može razvijati.– Neke osobe prvenstveno logički razmišljaju i teško shvaćaju osjećaje drugih ljudi. Ako je to vaš slučaj, teško ćete predvidjeti reakcije drugih ljudi ili prepoznati njihove motivacije. Ili možete nehotice povrijediti drugu osobu u pomanjkanju vlastite osjetljivosti. Predlažem vam da upitate za savjet kolegu s višom razinom emocionalne inteligencije, savjetuje psihologinja Patricia Thompson.

»U gospodarstvima koja se oporavljaju poslodavci žele ljude koji mogu efektno donositi odluke u stresnim situacijama i koji mogu suosjećati s kolegama i klijentima kako bi se postigli najbolji rezultati«, tvrdi Rosemary Haefner. Ukoliko želite unaprijediti vašu emocionalnu inteligenciju, proučite kakvo je ponašanje odraz visoke razine EI te naučite kako lakše usvojiti takvo ponašanje.

Ispitanici su »sposobnost kontroliranja emocija i vođenja razumnih rasprava o teškim pitanjima« proglasili jednim od glavnih pokazatelja visoke emocionalne inteligencije. Kako biste minimizirali negativne reakcije na stres, bilo na sastanku ili na razgovoru za novi posao važno je otkriti što kod vas aktivira stres i imati na umu određene korake koje ćete poduzeti kako biste održali kontrolu u vrijeme pritiska, objašnjava Patricia Thompson, psihologinja u tvrtki Sperduto & Associates Inc. u Atlanti. Kada ste svjesni što kod vas aktivira stres i promjena koje se događaju u vašem tijelu dok ste pod stresom, zaista možete izbjeći ponašanja koja vam padaju na pamet dok ste ljuti, a zbog kojih biste se poslije mogli kajati, tvrdi Patricia Thompson. Kada osjetite da počinjete reagirati na stresno okruženje počnite duboko disati, malo se odmorite ili brojite do 10 kako biste očuvali smirenost, savjetuje psihologinja.

Da bi osoba bila emocionalno inteligentna mora biti prvenstveno svjesna sebe, odnosno mora dobro poznavati svoje jake strane i svoje slabosti. Da biste bolje upoznali sebe Thompson preporuča da načinite popis vaših pet vrlina i slabosti, a zatim upitate druge ljude što misle o tome. To je dobar način da shvatite kakav dojam ostavljate i omogućava vam da izbjegnete samozavaravanje. Odaberite zatim dvije ili tri vaše slabosti i stvorite plan rješavanja problema, savjetuje Thompson. Što ste svjesniji sebe tim ste spremniji učiti iz svojih grešaka, što je još jedna kvaliteta ljudi visoke emocionalne inteligencije.

Prema istraživanju Career Buildera, kadrovski menadžeri smatraju sposobnost slušanja pokazateljem visoke emocionalne inteligencije, pa psihologinja Patricia Thompson savjetuje usavršavanje te vještine. – Kada slušate drugu osobu činite to na dvije razine. Prvo, slušajte kako biste shvatili sadržaj onoga što govori te se suzdržite od prekidanja ili prosuđivanja dok druga osoba govori, dopustite joj da se potpuno izrazi. Drugo, slušajte kako biste shvatili kakve se emocije skrivaju iza njezinih riječi. Što osjeća? Što joj je važno? Možete li suosjećati s njom? Slušajući drugu osobu dajući joj do znanja da ste sve shvatili, vi gradite kvalitetan odnos ili rješavate sukob, čak i kad se ne slažete sa svime što je osoba rekla, objašnjava Thompson.

Ponedjeljak, 12.12.2011. / Slavka Aničić, novilist.hr