Što da imamo trodnevni vikend? Bili bi zdraviji i bolje bi radili

Što da imamo trodnevni vikend? Bili bi zdraviji i bolje bi radili

Samo postavljanje takvih pitanja odmah privlači kritičare utopijskog razmišljanja. Iako u principu lijepa ideja, manje radnih sati nije izvedivo u praksi, reći će. Ovakva rješenja rezultirala bi smanjenom potrošnjom i još većim gospodarskim teškoćama.

Neki zagovaratelji radne etike čak tvrde da put prema zdravlju i sreći leži u dugotrajnijem radu, ne u njegovom smanjivanju. Rad nas čini zdravijima i sretnijima.

Prijetnja sreći?

Takva pro-rad ideologija koristi se kako bi se legitimirale socijalne reforme kojima bi se nezaposlene prisiljavalo da prihvate bilo kakav posao, pod bilo kakvim uvijetima.

Uz to stvara i ideološku barijeru protiv zahtjeva za provođenje manje vremena na poslu.

Skraćeno radno vrijeme predstavlja se kao prijetnja našem zdravlju i sreći, a ne kao nešto što bi to poboljšalo.

Ali zamisao o manje rada nije samo moguća, već je i osnova za bolji životni standard.

Sve više znanstvenih istraživanja otkriva pravu cijenu duljeg radnog vremena, uključujući i slabljenje mentalnog i fizičkog zdravlja.

Dugi radni sati povečavaju rizik od moždanog udara, srčanih bolesti i dijabetesa 2. Uz to gubimo vrijeme koje bismo proveli s obitelji i prijateljima. A najgore je što gubimo mogućnost biti i raditi stvari koje čine život vrijednim življenja.

Rad nas sputava

Naši su životi često previše opterećeni poslom tako da imamo premalo vremena i energije tražiti alternativne načine življenja – ukratko, naši talenti i potencijali ograničeni su našim poslom.

Rad nas ne oslobađa, već nas sputava. I to sve govori da bi trebali raditi manje.

Trebali bi se suprotstaviti važećoj radnoj etici i promovirati alternativne načine života koji su manje orjentirani na rad.

Tehnološki napredak tijekom zadnjih stoljeća konstantno povećava produktivnost. Ali dobici u produktivnosti nisu rezultirali kraćim radnim danom. Barem u modernim vremenima, ti su dobici rezultirali povećanjem dobiti vlasnika kapitala.

Odnos moći

Nepostojanje napretka u skraćivanju radnog vremena u modernim kapitalističkim gospodarstvima odražava utjecaj ideologije, kao i moći.

S jedne strane, učinci konzumerizma stvorili su moćnu snagu koja ide na ruku duljem radnom vremenu.

Zaposlenike se cijelo vrijeme uvjerava da kupuju više i više, a zbog toga moraju više i raditi, da bi išli u korak s najnovijom modom, ili tehnološkom igračkama.

S druge strane, oslabljena snaga radnika nasuprot kapitala stvorila je uvjete koji pogoduju produljenju radnog vremena.

Nedavno otkriće radne prakse u Amazonu govori o moći kapitala u nametanju loših radnih uvjeta, uključujući i dodatne radne sate, zaposlenicima.

Rast nejednakosti u društvu također hrani kulturu dugih radnih sati jer pojačava osjećaj nužnosti da se radi više.

David Graeber provokativno tvrdi kako tehnologija napreduje istovremeno s povećanjem broja ‘usranih’, ili besmislenih, poslova.

Zbog toga nismo ostvarili Keynesovo predviđanje da ćemo u 21. stoljeću imati 15-satni radni tjedan, kao rezultat tehnološkog napretka. Umjesto toga, živimo u svijetu u se stvara posao bez društvene vrijednosti.

Razlog za to, po Graeberu, potreba je vladajuće klase da drži radničku klasu zaposlenu.

Ostatak vijesti pročitajte na portalu net.hr

Ponedjeljak, 07.09.2015. / net.hr